Nadbiskup Puljić je istaknuo kako se raduje hrvatskom presjedanju Vijećem Europske unije jer time širi europsko zajedništvo.

„Cijenimo ovo priznanje koje je Europska unija učinila da ovaj period od pola godine borave ovdje među nama i raspravljaju o europskim pitanjima i problemima. Problemi su brojni, no ima nešto pozitivno u tom zajedništvu što je na neki način realizacija sna koji su veliki utemeljitelji Europske unije, predstavnici Italije, Francuske i Njemačke, zaželjeli“, rekao je predsjednik HBK.

„To je urodilo ovim plodom kojeg mi danas uživamo, a to je Europska unija. Mislim da je to ostvareni san velikoga pape Ivana Pavla II. koji je sanjao o ujedinjenoj Europi od Portugala do Urala. Nadam se da će se taj njegov san ostvariti“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Foto: Ante Peran

„Žanjemo plodove i problema, ali i zajedništva jer Europa nikada nije bila toliko bez rata, izuzevši ovo naše područje i područje Ukrajine. To je plod toga zajedništva i nadam se da će boravak predstavnika europskih naroda u Hrvatskoj uroditi pozitivnim planovima i odgovoriti na potrebe naroda“, nadodao je.

Nadbiskup Puljić je rekao kako se Europa ne može zamisliti bez Crkve, a europske institucije bez vjernika. Istaknuo je važnost Vijeća biskupskih konferencija Europske Unije (COMECE) te rekao kako će predsjednik COMECE-a kardinal Jean-Claude Hollerich 20. siječnja biti primljen kod premijera Andreja Plenkovića.

„Europska unija računa s Crkvama i vjernicima. Možda u nekom drugom ozračju od onoga što vjernici očekuju, ali ipak ih uvažavaju. Imamo obvezu odgovoriti na sva pitanja koje COMECE postavlja crkvama“, rekao je zadarski nadbiskup.

Istaknuo je i kako je kao biskup zabrinut jer se u obzir ne uzimaju povijesni kršćanski korijeni, a kako je Europa poseban kontinent upravo zahvaljujući kršćanstvu. Osvrnuo se i na nedavno održane predsjedničke izbore u Hrvatskoj te istaknuo kako osjeća da smo napredovali u demokratskom duhu.

„Oba su kandidata čestitali jedan drugome i zaustavili zviždanje, a to je znak napretka u demokraciji. Takve geste pozdravljam“, rekao je nadbiskup Puljić.

„Što se vrednota tiče, svaki od njih donosi nešto svoje. Za Kolindu Grabar-Kitarović bilo je jasno da je vjernica, da cijeni kršćanske korijene i sudjeluje na liturgijama. No, ako netko drugi nije vjernik, a izabran je, mi ne smijemo tražiti od njega da čini nešto u što nije uvjeren. Ne plašim se da će biti nekoga zaokreta. Mi vjernici moramo nastaviti svoju praksu, a svaki predsjednik ima obavezu poštivati ljudsko dostojanstvo, slobodu vjere i sve ono što Ustav, odnosno ljudska prava traže“, rekao je.

Nadbiskup Puljić kazao je i kako je dužnost vjernika moliti za svoje poglavare jer su izabrani od većine hrvatskoga naroda.

„Kao što kaže Jakovljeva poslanica, smatramo da je svaka vlast od Boga i dužnost je vjernika da mole za svoje poglavare da budu bolji, savršeniji, objektivniji. Njih je izabrao većinski narod i naša je obveza, kako stoji i u molitvi na obredima Velikoga petka, moliti za poglavare kako bi cvjetala vjera i bio mir u našem kraju. Poglavar je taj koji ima obvezu štiti i braniti dostojanstvo i prava, a mi smo pozvani podržati ga u tome pozitivnom nastojanju“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Osvrnuo se i na mandat aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te istaknuo da je svoju predsjedničku službu uvjereno obavljala.

Foto: Ante Peran

„Unijela je nešto što nedostaje na našoj političkoj sceni, a to je ženska nježnost, osjetljivost i intuitivni stav kojeg žene posjeduju, a muškarci nemaju. U politici nam nedostaje finoće, nježnosti i majčinskog osjećaja, a ona se nije sramila to pokazati – pjesmom, smijehom i radošću. To je poruka – trebamo imati što više žena u politici“, rekao je predsjednik HBK.

Iz crkvene perspektive istaknuo je važnost zauzimanja predsjednice Grabar-Kitarović za kardinala Alojzija Stepinca, a iz političke perspektive istaknuo je važnost Inicijative triju mora koju je podržavala.

„Time se Hrvatska pozicionirala tamo gdje joj je mjesto, a to je srednja Europa. Mislim da je to jako važna inicijativa koju bi trebalo i dalje provoditi. Europa nije jedna, ona je jedna iz mnoštva. Sjeverna, zapadna, istočna Europa – sve su to Europe obilježene svojim identitetom. Srednja Europa je, ako smijem tako reći, srce Europe“, rekao je.

Rekao je i kako je pohod predsjednice Grabar-Kitarović Rusiji bio hrabar potez zbog snažne polarizacije i iskustva Drugog svjetskog rata.

„Treba se sve činiti da i Rusija postane dio ove ujedinjene Europe. Otići u Rusiju kada je ona bila pod sankcijama zbog rata u Ukrajini, to je bila hrabra gesta naše predsjednice. Hrvatska je mala zemlja, ali ovim je činom pokazala da Hrvatska želi biti subjekt politike u Europi i dati svoj doprinos na planu ujedinjavanja“, rekao je.

Istaknuo je i kako je Grabar-Kitarović davala podršku Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se ostvari njihova ravnopravnost ne ulazeći u unutarnju strukturu.

Zaključio je kako vjeruje da će novoizabrani predsjednik Zoran Milanović nastaviti ići ovim putem poštujući Ustav te rekao kako će se prvom prilikom susresti s njime.