Knjige „Od Vrana do Biokova: Hrvatski protukomunistički otpor djelovanjem imotskih i zapadnohercegovačkih križarskih skupina (1944.-1951.)“ i „Od Vrana do Žabe: Hrvatski protukomunistički otpor djelovanjem širokobrijeških i neretvanskih križarskih skupina (1944.-1948.)“ nastale su kao prošireni doktorat autorice, obranjen u listopadu 2024. na Fakultetu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a predstavljaju prva sustavna istraživanja križarskog pokreta na dalmatinsko-hercegovačkom području.

Knjige su predstavile autorica dr. sc. Blanka Matković i dr. sc. Vlatka Vukelić, a predstavljanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić.

U izlaganju, dr. Vukelić istaknula je značaj tog istraživanja, opisavši proces od početne ideje 2016. do završetka doktorata. Naglasila je važnost autoričine istraživačke slobode, posebice u području tema koje su se u hrvatskoj historiografiji rijetko sustavno istraživale zbog političke osjetljivosti i straha od javne stigmatizacije. Istaknula je i kako upravo takva sloboda omogućuje Matković pristup temama koje su često zanemarivane ili prešućivane, a njihovim „otvaranjem“ potiče se hrabro i objektivno propitivanje povijesnih događaja. Vukelić je dodala i kako je dr. Matković pokazala novim generacijama povjesničara da bez straha istražuju mogu istraživati i onu povijest koju se želi prikazat kontraverznom.

Autorica Matković predstavila je sadržaj knjiga, koje na preko 1700 stranica donose podatke prikupljene iz brojnih arhiva. Pojasnila je i da istraživanje prati djelovanje različitih skupina hrvatskog protukomunističkog otpora, od bivših vojnika NDH i dezertera iz partizanskih jedinica do civila koji su izbjegavali mobilizaciju ili se skrivali od komunističke represije. Istaknula je da su križarske skupine bile sastavljene od vrlo heterogenih grupa stanovništva, koje je objedinjavao otpor novouspostavljenom komunističkom režimu. Dajući osvrt na povijesnu situaciju na geografskom području kojim se knjige bave, rekla je da su Dalmacija i Hercegovina bile ključne za razvoj organiziranog križarskog otpora.

„Naime, tijekom Drugog svjetskog rata i u prvim godinama poraća, hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo različitim oblicima komunističke represije. Masovni zločini događali su se diljem zemlje, posebno u svibnju 1945. na Bleiburgu i nakon toga u kolonama Križnoga puta, na stotinama stratišta od Slovenije do Makedonije. Rat je u Dalmaciji završio ranije, a samim tim komunistička represija trajala je dulje. Upravo zbog toga, ovi prostori postali su prvi na kojima se počeo organizirati oružani protukomunistički otpor koji je bio sastavljen od vrlo različitih skupina ljudi“, istaknuto je.

Biskup Košić na predstavljanju je potaknuo gošće da u daljnjem radu oko te teme istraže i djelovanje križara u središnjem dijelu Hrvatske, izvijestila je Sisačka biskupija.