Izdavač knjige je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Organizatori predstavljanja knjige su Samostan sv. Dominika u Dubrovniku i Grad Dubrovnik. Moderatorica večeri bila je Nike Nagy. U ime domaćina sve nazočne pozdravio je prior samostana fr. Tomislav Kraljević.

Prva predstavljačica knjige, predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ivana Hebrang Grgić izrazila je veliko zadovoljstvo što je knjiga koja govori o povijesti knjižnice objavljena jer je posao pisanja jedne ovakve knjige izrazito mukotrpan i dugotrajan. „Ova knjiga je mnogo više od onoga što na prvi pogled naslov otkriva. Ona donosi jedan sustavan pregled ne samo knjiga i knjižnice, već cjelokupnog društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenog konteksta. Koristeći nevjerojatnu količinu arhivskih podataka objašnjava i sve što je dovelo do nastanka te knjižnice“, objasnila je. Također je istaknula kako autor usporedno uvodi i u priču o Redu propovjednika koji su oduvijek gajili ljubav prema knjizi te progovara i o gradnji srednjovjekovnog Dubrovnika i o raznim biografijama građana grada Dubrovnika.

„Ova knjiga može biti korisna literatura svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti i znanosti, arhitekturu i brojna druga područja. Pisana je znanstvenim stilom, ali namijenjena i široj čitateljskoj publici“, rekla je prof. Hebrang Grgić. Zaključila je kako je ta knjiga nastala zahvaljujući tome što je autor pravi renesansni čovjek koji je širokog obrazovanja i poznaje brojne jezike te se nada da će u daljnjim svojim planovima nastaviti istraživati s istim entuzijazmom.

Autor je pojasnio povijesne okolnosti i širi kontekst kako je došlo do gradnje i otvaranja prve javne knjižnice izvan Italije. U vrijeme XV. i XVI. stoljeća i u samostanu sv. Dominika u Dubrovniku mnogo se gradilo i poboljšavalo. Tako su se tražila i nova rješenja u vidu većih i ljepših prostorija za obavljanje specifične djelatnosti njegovih članova koji su intelektualnom radu pridavali izuzetno visoko mjesto. Gradnja knjižnice počela je oko 1463. Udruženim naporima samostana i grada razmjerno je brzo napredovala te je završena prije 1520. godine.

„Bila je namijenjena – kako se čita u odluci vlade Dubrovačke Republike od 23. travnja 1501. – ‚na čast Božju, na ukras samostana, uslugu kako svih naših građana, tako i stranaca koji dolaze u naš grad‘ te je tako u gradu pod Srđem ugledala svjetlo dana treća po redoslijedu osnutka i prva izvan Italije javna knjižnica, koja je svojom otvorenošću u priznanju prava svakom čovjeku na knjigu, njenoj demokratizaciji,  prevladavanju srednjovjekovne feudalne zatvorenosti u sebe itd., napravila krupan civilizacijski iskorak, objavivši tako ne samo na hrvatskim prostorima zoru novoga vijeka“, istaknuo je prof. Krasić.

Na samom kraju svima okupljenima obratila se i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te je čestitala autoru i istaknula da je Gradu Dubrovniku velika čast što može biti suorganizator jednog takvog događaja jer je to značajan doprinos ne samo očuvanju kulturne baštine, nego i rasvjetljavanje još jednog važnog trenutka dubrovačke povijesti i potvrda značaja Dubrovačke Republike.

U glazbenom programu sudjelovao je Kvartet drvenih puhača Dubrovačkog simfo