Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2020.

U godini kada Hrvatska kao najmlađa članica europske obitelji narodā prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, a Rijeka je Europska prijestolnica kulture na stranicama ljetopisa u Zborniku su ispisana nova promišljanja o hrvatskome kulturnom zajedništvu na globalnoj razini.

Glavna tema u Zborniku je 30. godina suvremenoga hrvatskog parlamentarizma jer Sabor ove 2020. godine slavi svojih prvih 30 godina djelovanja u višestranačkoj demokraciji, naglasio je ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. Željko Holjevac.

U članku povjesničara s Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Josipa Mihaljevića dan je osvrt na uvođenje demokratskoga parlamentarizma u RH i povijest prva tri desetljeća rada višestranačkoga Sabora. A upravo ove 2020. godine Zagreb je na pola godine, zajedno s Bruxellesom, glavni grad ujedinjene Europe, piše u prilogu komunikolog dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Stoga nije slučajno da naslovnicu Zbornika krasi zgrada središnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu gdje je središnjica tog predsjedanja.

Naslovnica Zbornika

Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 65 godina, točnije 1955., podsjetila je urednica Zbornika Vesna Kukavića. “Hrvatski iseljenički zbornik uobičajeno godišnje donosi tridesetak priloga sa svih kontinenata. Moderne migracije prepoznate su  kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 25 000 stranica.

U novom Zborniku objavljeno je ukupno 32 samostalna autorska priloga koji kroz osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige povezuju megapolise na pet kontinenata.

Matičin godišnjak obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina malih običnih pečalbara. Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.

Važnost očuvanja hrvatskoga identiteta tijekom stoljetne migracijske povijesti našeg naroda Hrvatska matica iseljenika prepoznala je od osnutka 1951. te je tijekom svoje skoro 70-godišnje povijesti pokrenula, organizirala i provela mnogobrojne obrazovne, kulturne, baštinske, nakladničke, informativne, ekološke, neprofitne gospodarske i sportske programe u zemlji i svijetu. Osobit je naglasak na učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, kao važne odrednice očuvanja nacionalnog identiteta, a u tom smislu mogućnost koju otvara suvremena informacijsko komunikacijska tehnologija. O tome u svom prilogu pišu autorice s bogatim iskustvom u e-učenju i poučavanju inojezičnog hrvatskog jezika Marija Bošnjak i Lada Kanajet Šimić. Književnim ostvarenjima s raznih meridijana zaokupljena je u svom prilogu Željka Lovrenčić. A jezikoslovci Luka Budak (Sydney) i Vinko Grubišić (Toronto) pišu o zaslugama dvojice svećenika fra Gracijana Biršić i fra Ljube Krasića u organiziranju hrvatskih prosvjetnih organizacija u emigraciji s ciljem promicanja hrvatskog jezika i kulture na dva kontinenta (Sjevernoj Americi i Australiji). Kakav je danas status Hrvata u zemljama gdje su nacionalna manjina – analizira iz više perspektiva autor dr. Milan Bošnjak, potaknut željom da se na jednome mjestu sažeto opišu njihova najznačajnija postignuća i najveći izazovi.

Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U tematskoj cjelini Mostovi izv. prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marijeta Rajković Iveta  i Tea Horvatin dotiču se bolne teme – suvremene mobilnosti hrvatskih građana koji mahom odlaze – ponajviše u Irsku. Pišu o prvim iskustvima hrvatskih građana mlađe generacije koji su migrirali u Irsku nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Rad pokazuje i jako različite statističke podatke.

Prema hrvatskim statistikama, u Irsku se odselilo 6.635 hrvatskih građana, a prema irskim tamo je posao zatražilo 25.840 državljana Republike Hrvatske”, napomenula je Rajković Iveta.

Mirjana Ana Marija Piskulić posvetila je svoj prilog dvostrukom jubileju Hrvatske bratske zajednice Amerike, proslavi njene 125. obljetnice, najstarije i najmnogoljudnije iseljeničke organizacije koja je uspješno održana u Pittsburghu te jubilarne 25. nacionalne konvencije. Autor priloga dr. Milan Puh, pak, pregledno sabire leksikografsku građu o našim iseljenicima u Brazilu, toj najmnogoljudnijoj zemlji Južne Amerike. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi. Autor ukazuje i na raspršenost Hrvata i njihovih potomaka po cijelome Brazilu, iako većinu njihovih potomaka češće susreće u saveznoj državi São Paulo, odnosno u njezinom istoimenom jedanaestmilijunskom megapolisu. U Povjesnicama, između ostaloga, povjesničar umjetnosti, leksikograf i urednik Hrvatske likovne enciklopedije dr. Žarko Domljan opisuje iz prve ruke obnovu palače Hrvatskoga sabora na Trgu svetoga Marka u Zagrebu.

Napomenimo da Zbornik na internetu ima svoju elektronsku inačicu i dobro posjećeni digitalni repozitorij. Nakladnik godišnjaka je Hrvatska matica iseljenika – koja danas 12. veljače 2020. slavi 69 godina uspješnoga djelovanja. Podsjetimo, osnivačka skupština Matice iseljenika Hrvatske, današnje Hrvatske matice iseljenika (HMI), održana je u Zagrebu 12. veljače 1951.