Zbornik radova plod je međunarodnog studijskog dana o 450. obljetnici blaženičine smrti (1493. – 1565.) održanog u Kotoru 28. travnja 2015. Predstavili su ga urednica doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić, recenzent dr. sc. Ivan Armada, recenzent izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić i dominikanac dr. sc. fr. Zvonko Džankić.

Na početku je nazočne pozdravila časna majka sestara dominikanki Kongregacije Svetih anđela čuvara s. Jakica Vuco. Naglasila je da se predstavljanje Zbornika odvija u sklopu proslave 800. obljetnice smrti sv. Dominika i dolaska dominikanaca u Hrvatsku. Danas u Hrvatskoj ima 99 dominikanki, tri kandidatice, dvije novakinje i nekoliko sestara koje još nisu položile svečane zavjete.

Urednica Zbornika dr. Begić predstavila je faze njegova nastanka. Zbornik je izdala Kongregacija sestara dominikanki, a posvećen je postumno dominikancu fr. Marijanu Biškupu u znak zahvalnosti za njegovo dugogodišnje zauzeto promicanje štovanja blažene Ozane. Predgovor je napisao umirovljeni kotorski biskup Ilija Janjić, a uvodnu riječ vrhovna poglavarica dominikanki s. Jaka Vuco. Zbornik donosi devet izlaganja različitih autora, te osvrt na proslavu 450. obljetnice smrti bl. Ozane. Pogovor je napisala s. Katarina Maglica, OP. Slijede sažetci iz recenzija dr. Ivana Armande, prof. dr. Vladimira Dugalića te s. prof. dr. Hedvig Deák, OP.

Uz znanstvene radove, Zbornik je obogaćen priopćenjem sa samoga skupa, prilozima i pjesmama posvećenim bl. Ozani, kao i prigodnim fotografijama i molitvama. Na naslovnici se nalazi slika blaženice novijeg datuma, autora Marijana Jakubina iz 2017. koja se nalazi u samostanu dominikanki u Zagrebu. Uz Ozaninu sliku koja dominira središtem, na naslovnici su prikaz kotorske katedrale sv. Tripuna i oltar u crkvi sv. Marije gdje se čuva blaženičino tijelo, a koji se nalazi i na poleđini zbornika. U podnožju je prikaz dijela reljefa sa sarkofaga blažene Ozane koji je Antun Augustinčić napravio od bronce 1930. godine. Zbornik je obogaćen profesionalnim fotografijama Nenada Mandića, a koje su bile izložene na izložbi u Kotoru, naglasila je, između ostaloga, dr. Begić. Hrvatsko izdanje zbornika ima 232 stranice, a englesko 240 stranica.

Prva hrvatska proglašena blaženica rođena je u Kotorskoj biskupiji. Svoje propovijedanje vršila je u ćeliji pune 52 godine. Bila je žena susreta s Bogom i čovjekom, hrabra i odlučna, pokornica, mirotvorka, zagovornica i savjetnica, mističarka i ljubiteljica siromaha. Dva otvora na ćeliji asociraju na njenu povezanost i boravak u društvu s Bogom i čovjekom. Između njih odvija se Ozanin molitveni život, klanjanje i meditacija, pokornički čini i ekstaze.

Govoreći o poruci bl. Ozane Kotorske čovjeku suvremenog doba dr. Armada je kazao: „Ozana svima nama poručuje povucite se u ćeliju. Ne mislim pri tom u kamenu ćeliju u kakvoj je Ozana živjela nego više u vlastitu nutarnju ćeliju u skrovitost svoga srca kako bi se tamo susreli sa sobom ali i s Bogom. Tu se Ozana prikazuje kao autentična dominikanka. Njezina je ćelija imala dva prozorčića, jedan je gledao na oltar – simbolizira njezin razgovor s Kristom i susretanje s njim u Presvetoj euharistiji, a drugi prozorčić gledao je na kotorsku ulicu, odnosno bio je okrenut ljudima. Ona je razgovarala s Bogom kroz molitvu i razmatranje, a onda se obraćala ljudima i udjeljivala im plodove vlastita susretanja s Kristom.“

U svom govoru dr. Dugalić istaknuo je da u vremenu kad se pomalo zaboravlja vrijednost šutnje i molitve, osobito euharistije, a na post i pokoru se gleda kao na nešto što pripada prošlosti, blažena Ozana govori da se upravo na taj način može izvrsno služiti svijetu i ljude privoditi Bogu. Blažena Ozana susrela je Boga u šutnji i skrovitosti ćelije ne zanemarujući pritom društveno-socijalnu dimenziju vjere, jer potpuno se predajući Kristu i zaboravljajući sebe otkrila nam je da samo na taj način možemo više ljubiti Boga i bližnjega, kazao je dr. Dugalić.

Dodao je da je bl. Ozana sve one koji su joj se preporučivali u molitve stavljala pod zaštitu Blažene Djevice Marije kao i svetaca zagovornika. Izrazio je uvjerenje da će Zbornik pridonijeti bržem pokretanju postupka za njezinu kanonizaciju, da će proširiti njezino štovanje izvan hrvatskoga naroda i da će ona uistinu postati ekumenska svetica.

U glazbenom dijelu večeri nastupio je Zbor Župe Prečistog Srca Marijina – Gospe Fatimske iz Splita.