“Iznenadili su me, gotovo u tajnosti su ga radili”, izjavio je kardinal Bozanić uoči predstavljanja koje je pratila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Na kraju je otvorena izložba „Papa hrvatske nade” na spomen triju pohoda našoj domovini sv. Ivana Pavla II.

Knjigu su u nazočnosti brojnih gostiju – desetak hrvatskih biskupa, predstavnike društvenog i političkog života, redovničkih poglavara i poglavarica – predstavili predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Damir Boras i pročelnik Katedre socijalnoga nauka Crkve KBF-a u Zagrebu dr. Stjepan Baloban. Naime, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu je ovaj zbornik priredio zajedno s Kršćanskom sadašnjosti.

“Iznenadili su me, gotovo u tajnosti su ga sami radili. Željeli su napraviti jedno iznenađenje koje me raduje, utoliko, što okuplja određene ljude, a svako zajedništvo je znak toga da samo zajedno možemo ići dalje”, poručio je kardinal Bozanić uoči predstavljanja zbornika radova. Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Puljić govoreći o trećoj odlici biskupske službe upravljanju, između ostalog je naglasio kako je način biskupova upravljanja jedinstven. “On, naime, upravlja kao sluga srcem Dobroga Pastira koji ne traži ništa drugo osim slave Božje i spasenje duše. S osobitom ljubavlju susreće svećenike i smatra ih sinovima i prijateljima, te otvorenoga srca i uma uvažava laička društva koji osjećaj potrebu i obvezu biti u službi evangelizacija”, rekao je predsjednik HBK.

Nadovezao je svemu misao u duhu slikovitog izričaja sv. Augustina kada je rekao okupljenima vjernicima laicima: ‘Za vas sam biskup, ali s vama sam kršćanin’. Nadbiskup Puljić je govorio i o tri prijelomna razdoblja koja su obilježila kardinalov život u – kako se izrazio – teškim, izazovnim i blagoslovljenim vremenima. To su 1968. godina, kada je maturirao, zatim 1975. godina u kojoj je tada mladić Josip Bozanić bio ređen za svećenika i treća godina 1989. kada prima biskupski red. I u zemlji i u svijetu, pogotovo u komunističkim državama, povijest se tih godina vrlo intenzivno mijenjala.

Rektor Boras je u svome izlaganju rekao kako je jako važno da imamo taj tradicionalni odnos uvažavanja Sveučilišta i Crkve te, međusobnoga pomaganja. Poručio je ujedno da tradicija nije izumrla već živi i dalje, a vrijednosti vjere i znanosti paralelno postoje.

„Vjera ne zaobilazi i ne isključuje znanstveni rad”, dodao je potkrepljujući tu činjenicu upravo ovim zbornikom koji ima 817 stranica i u njemu je pisalo tridesetitroje autora.

O tome je više govorio treći predstavljač dr. Baloban. Iznio je da su među autorima šestorica biskupa, odnosno nadbiskupa, tri akademika, četiri žene teologinje, jedan vjernik laik teolog i 19 teologa različitih teoloških grana i područja zanimanja.

„Nakon što su dobili radove, urednicima nije bilo jednostavno posložiti poprilično različite teme u dobro uređene cjeline, kao što je to običaj u sličnim zbornicima radova”, napomenuo je.

Zbornik je tako podijeljen u četiri cjeline koje imaju prilično općenito naslove. Prvi naslov je „Pastir”, drugi „Pastoral i odgoj”, treći naslov je „Filozofija i teologija”, a četvrti „Povijest”.

Uslijedilo je otvorenje izložbe „Papa hrvatske nade” na spomen triju pohoda našoj domovini sv. Ivana Pavla II. Postavljena je u foajeu dvorane ‘Vijenac’.  Izložbu je otvorio kardinal Bozanić, a priredio ju je, sa suradnicima, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.

„Ovo okupljanje želim da bude upravo u znaku Ivana Pavla II. I zbog toga otvaramo ovu izložbu. On nas je zadužio, zadužio je hrvatski narod, hrvatsku državu, on je zadužio Europu i čovječanstvo”, kazao je mons. Šaško.

Naslov Zbornka „Da život imaju” geslo je zagrebačkog nadbiskupa uzeto iz Ivanovog evanđelja. Pun citat glasi: „U Isusu Kristu Bog se, u odnosu prema ljudima, zauvijek i neopozivo opredijelio za život: ‘Dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju’”. ( Iv 10,10)

Spomenimo zaključno da je uz nazočnost hrvatske predsjednice, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića na ovome skupu bio Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

Večer je svojim pjevanjem uzveličao Bogoslovski oktet i Pučki pjevački KBF-a u Zagrebu.