Predstavljen zbornik radova Hrvatskoga žrtvoslovnog društva

U programu su sudjelovali predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo, povjesničari profesor Ante Čuvalo i fra Robert Jolić, publicist Stanislav Vukorep i književnica Anita Martinac.

Grad Stolac i udruga Vidovo polje Stolac organizirali su predstavljanje zbornika, a goste je pozdravio gradonačelnik Stjepan Bošković te zahvalio što je Hrvatsko žrtvoslovno društvo odabralo Stolac za prvo predstavljanje zbornika. Posebna zahvala upućena je autorima koji su posvetili teme radova Stocu i okolici.

Književnica Anita Martinac, govoreći o zborniku, podsjetila je kako se u njemu nalaze jedni od posljednjih radova na žalost preminulih suradnika poput Željka Raguža, Josipa Palade, prof. Vjenceslava Topalovića i prof. Zvonimira Šeparovića. Rekla da su „upravo ovakvi radovi i druga njihova djela ostavili trajni pečat, a samim tim nas i zadužuju da nastavimo raditi na istim projektima.“ Ogroman je posao uraditi žrtvoslov župe ili općine, ali to su sigurno najtrajniji spomenici, naglasila je Anita Martinac.

Ante Beljo izlagao je sažetak objavljenog rada u zborniku, a odnosi se na razbijanje mitova i dokazanih činjenica od djelovanju Petra Drapšina, narodnog heroja Jugoslavije te njegovu ulogu u tragediji Hrvata istočne Hercegovine. Posebno je istaknuo progone hrvatskog pučanstva upravo s područja Stoca, zatim djelovanje četničkih odreda s osvrtom na odnos četničko-monarhističkog i komunističkog rata. Čitana su također neka od svjedočanstava koja su zabilježena iz tog vremena.

„Žrtvoslovlje i hrvatsko iseljeništvo“ tema je rada koju je izlagao povjesničar Ante Čuvalo. Profesor Čuvalo u svom izlaganju dopunio je rad novim saznanjima te iznio statistike o žrtvama u iseljeništvu.

Povjesničar fra Robert Jolić govorio je o temi „Hercegovački žrtvoslovi – postignuća i izazovi“. „Iznimno velik trud uložili su dr. don Ivica Puljić, Stanislav Vukorep i don Đuro Bender u izradu monografije ‘Stradanja Hrvata tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini’, koja je objavljena 2001. godine. Stradanja Hrvata s one strane Neretve su uistinu strašna i doveden je u pitanje i sami opstanak toga naroda u tim krajevima. Njihova stradanja su prezentirana i točno i stručno i tako je zauvijek spašen spomen na njih“, naglasio je fra Robert Jolić. Govoreći dalje o ostalim objavljenim žrtvoslovima rekao je kako je važno koristiti se izvorima Maticama umrlih te točno navoditi sve informacije u publikacijama, a ne samo popise s imenima.

Posljednji izlagač Stanislav Vukorep čest je gost u Stocu, o kojem je pisao brojne knjige, podsjetio je na važnost teme Masovno grobište Radimlja. „Žrtve vape za spokojem te smo dužni dostojanstveno položiti njihove smrtne ostatke u kosturnice i grobnice i ne dopustiti da zamre istina“, istaknuo je Vukorep.

Na predstavljanju je upućen poziv za obilježavanje Svibanjskih tragedija koji se tradicionalno održavaju na jednom od najvećih grobišta u BiH a to je upravo Radimlja. Ove godine misa za sve žrtve bit će služena 28. svibnja kada se očekuje veći dolazak vjerničkog puka, posebno iz mjesta čiji su najmiliji nestajali upravo u kolonama prema ovom stratištu.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo od 1998. redovito održava svake treće godine trodnevne kongrese, godišnje više od 70 komemoracija na raznim grobištima hrvatskih žrtava, brojna predavanja i predstavljanja.