Predstavljena dva nova izdanja KS-a i KBF-a u Zagrebu

Kršćanska sadašnjost i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali su predstavljanje knjiga “Hrvatski vremeplov. Teološko etička promišljanja o hrvatskoj zbilji autora Josipa Grbca, i Sve provjeravajte: dobro zadržite! (1 Sol 5, 21) i Zbornik: “Kršćanska etika u dijalogu sa suvremenim svijetom (zbornik radova u čast prof. dr. sc. Josipa Grbca u povodu 65. godine života, ur. Jerko Valković).

Pozdravnu riječ uputio je dekan KBF-a prof. dr. Josip Šimunović koji je između ostaloga istaknuo da je Zbornik u čast prof. dr. Josipa Grbca u povodu 65. obljetnice života “izraz je zahvalnosti, priznanja i poštovanja profesoru za sve ono što je kao profesor, svećenik i čovjek učinio i za sve ono čime je naše društvo, Crkvu, obdario i oplemenio”.

Knjige su predstavili prof. dr. Jerko Valković i prof. dr. Stjepan Baloban (Sve provjeravajte: dobro zadržite! (1 Sol 5, 21)) te prof. dr. Siniša Zrinščak i izv. prof. dr. Silvija Migles (Hrvatski vremeplov), a zahvalnu riječ je uputio direktor KS-a dr. sc. Stjepan Brebrić.

Prof. dr. Jerko Valković, prvi je govorio o knjizi naglasivši da je ista djelo 29-ero autora koji se bave različitim temama pristupivši pojedinoj temi iz vlastite perspektive. “Međutim, sve autore povezuje jedna zajednička nakana ili motiv – to je zahvalnost, poštovanje i priznanje koje su – svojim tekstovima – željeli iskazati Josipu Grbcu”, rekao je prof. Valković te između ostalog naglasio da se za vrijeme “rađanja” ideje “o ovoj knjizi susreo s pitanjem što bi ona trebala obuhvatiti, kako ju „intonirati“ da bi, i po naglascima i po temama, mogla oslikati djelovanje i osobnost Josipa Grbca, ono po čemu je, s one strane Učke – u Istri, Rijeci, Zagrebu, ali i čitavoj Hrvatskoj, prepoznatljiv kako u društvenoj tako i u crkvenoj javnosti. Iako je on najveći dio svoga djelovanja posvetio profesorskoj službi – prirediti tekstove koji bi se ograničili samo na nastavno-profesorsko djelovanje – ne bi bilo dovoljno jer bi time ostale neizrečene neke veoma važne dimenzije”, istaknuo je Valković te u kratkim crtama ukazao na obilježja znanstvenog opusa dr. Josipa Grbca.

“Prvi prilog u knjizi naslovljen – Bibliografija dr. Josipa Grbca, autorice Martine Marijanović – donosi cjeloviti prikaz svega što je, počevši od 1988. pa do objave zbornika – Grbac objavio. Riječ je o zaista impresivnom broju tekstova, uz veliki broj znanstvenih članaka, kolumni” rekao je prof. Valković te naglasio da je” Josip Grbac djelovao u vremenima političkih, društvenih i crkvenih previranja, brzih promjena, vremenima snalaženja i nesnalaženja. Trebalo je mnogo znanja, ali i hrabrosti suočavati se s pitanjima koja su na hrvatskom području otvarala perspektive novog djelovanja i prisutnosti Crkve na društvenom području”.

“Nakon prikaza bibliografije, slijede dva teksta – najprije njegovog školskog kolege prof. Antona Šuljića a onda i dr. Vladimira Žmaka.  Ti nas tekstovi uvode u prošlost i ukazuju na kulturom bogato i stoljećima kršćanstvom oblikovano – istarsko podneblje i na osobit način Josipovu  rodnu župu Lanišće za koju će autor teksta – dr. Žmak – reći da je ishodište života i djelovanja Josipa Grbca. Anton Šuljić , u tekstu – AD REM ili o značaju hrvatskih svećenika u Istri, u formi eseja promatra djelovanje Josipa Grbca na tragu istarskih popova glagoljaša te kasnije, u naše vrijeme u nizu velikih osoba Crkve u Istri i u našem narodu: Dobrile, Milanovića, Turčinovića, Kresine, Starić, Heka. Dr. Žmak u tekstu Lanišće – mjesto i župa vjekovne kršćanske tradicije. Ishodište života i djelovanja prof. dr. sc. Josipa Grbca – prikazuje povijest njegove rodne župe te ocrtava duhovni ambijent u kojem su kroz povijest rasli toliki svećenici. Izdvaja iz novije povijesti posebno jedan trenutak, jedan dan –24. kolovoza 1947. – kada je u Lanišću podnio mučeničku smrt danas blaženi Miroslav Bulešić”, spomenuo je Valković te nabrojao još mnoštvo autora koji su svaki na svoj način oblikovali ovu knjigu temama iz svoje perspektive.

“Sam naslov prve tematske cjeline – TEOLOŠKA ETIKA U DIJALOGU SA SUVREMENIM SVIJETOM – gotovo otkriva onu temeljnu nit djelovanja Josipa Grbca. Iz perspektive teološke socijalne etike ulazi u dijalog sa suvremenim svijetom. Tekst autora Nenada Malovića i Ivane Vahčić pod naslovom: Neuroteologija: dodirna točka religije i prirodnih znanosti, posvećen je, možemo reći, jednoj novoj znanstvenoj disciplini s konca prošloga stoljeća koja nastoji integrirati religiozne i duhovne koncepte s neurološkim i neuropsihologijskim analizama. Autorica drugoga teksta je profesorica Veronika Nela Gašpar- Neučinkovitost tradicionalnih modela u prenošenju kršćanske vjere i nužnost nove evangelizacije.

“Profesor Milan Šimunović u tekstu – Prema drugačijim obzorjima evangelizacije i kateheze u susretu s novijim pluralitetom mišljenja i djelovanja – kaže da je današnji pastoral – kako ga on naziva „obrambeni“, usredotočen u prvom redu na to da »štiti vjernike«, i zato se traži nužan zaokret prema kreativnom i hrabrom pastoralu Crkve, riječki teolog Nikola Vranješ i Aleksandar Kovačević u tekstu – Teološko‑pastoralna baština svjetskog dana bolesnika kao izraz pastoralne skrbi za bolesne kod Ivana Pavla II  – osvrću se na teološko-pastoralnu baštinu svjetskih dana bolesnika koje nam – od prve proslave toga Dana 1993. – ostavio papa Ivan Pavao II.”

“Posljednji tekst u ovoj cjelini je tekst prof. Josipa Šimunovića, naslovljen – Orisi duhovnog profila vjeroučitelja i kateheta po uzoru na blaženog Miroslava Bulešića. Autor polazi od pitanja – što to svijetli lik svećenika i mu­čenika blaženog Miroslava poručuje vjeroučiteljima i katehetama na početku trećega tisućljeća na prostoru Crkve u Republici Hrvatskoj?

U tematskoj cjelini naslovljenoj – ISTRA – FRAGMENTI IZ POVIJESTI – objavljena su  4 teksta. Stipan Trogrlić, donosi članak pod naslovom – Katolička crkva u Istri i Rujanske pazinske odluke 1943.  Tekst autora Franje Velčića pod naslovom – Staroslavenska liturgija na području porečke i pulske biskupije nakon pisma rimske Kongregacije za obrede od 5. kolovoza 1898., Anton Bozanić u tekstu Socijalni rad biskupa Antuna Mahnića u Krčkoj biskupiji i u Istri, prikazuje socijalni rad biskupa Mahnića. I na koncu zbornika – tematska cjelina naslovljena – ODJECI RIJEČI… to su kraći tekstovi, nastali kao odjeci riječi Josipa Grbca kao profesora i prijatelja.

Tekst prof. Mirjane Grce, novinarke Novoga lista, Josip Grbac – čovjek dijaloga, govori o razgovorima koje je autorica vodila za Novi list u kojem su se aktu­alizirala pitanja koja je otvarao određen hrvatski, europski ili svjetski društveni proces ili događaje. U tekstu, Izniman profesor i čovjek, Irena Hrvatin – nekadašnja studentica na Teologiji u Rijeci, govori o profesorskom ali i ne samo profesorskom djelovanju Josipa Grbca što svjedoči i u tekstu: „Josip Grbac u prvom je redu profesor kojemu je važan svaki čovjek bez obzira u kojem je društvenom staležu i upravo u tome mnogi prepoznaju njegovu veličinu i ljudskost.“ U kratkom eseju, Nekoliko misli o vjeri i znanosti, Gordan Črpić promišlja o odnosu vjere i znanosti. Autorica zadnjega teksta zbornika Hrabrost i vjera je Anđela Jeličić-Krajcar. U njemu donosi nekoliko osobnih ogleda o temeljnim pojmovima kršćanskog života: strah, ljubav, služenje, molitva, otvorenost, duh i nada”, spomenuo je prof. Valković.

Na koncu je prof. Valković zahvalio dr. Grbcu. “Dok na koncu zahvaljujem svim autorima na doprinosu u ostvarenju ovoga zbornika izričem Ti Josipe čestitke i zahvalnost za sve ono što si – baš svojom ljudskošću i svojim profesionalnim djelovanjem – učinio, i za sve ono čime si nas obdario i oplemenio. Hvala ti.”

Nakon profesora Jerka Valkovića govor o knjizi je održao prof. dr. Stjepan Baloban iznijevši dijelove Zbornika navodeći imena autora i naslove članaka. Prvi dio Zbornika s naslovom: Teološka etika u dijalogu sa suvremenim svijetom sadržava sedam radova i deseta autora.

“Prvi rad nosi naslov: Filozofske rasprave o moralnim sudovima. Analitičko – pozitivistički, deontološki i ontološki pristupi, je djelo nad. Ivana Devčića, filozofa po obrazovanju, ali i po znanstvenom radu kao i po dugogodišnjoj nastavničkoj aktivnosti kao profesora na Teologiji u Rijeci. Tonči Matulić i Tomislav Smiljanić u radu: Nauk Drugoga vatikanskog koncila o ateizmu – izazov Crkvi i teologiji danas obrađuju iznimno aktualnu i važnu tematiku fenomena ateizma počevši od „proročke dimenzije koncilskoga govora o fenomenu ateizma“ preko koncilske teologije dijaloga do odnosa ateizma i vrijednosnog relativizma. U radu:  Pokoncilska moralna teologija do enciklike Veritatis splendor Luka Tomašević i Ana Jelinčić pokušavaju prikazati svu složenost razvoja moralne teologije nakon Drugoga vatikanskoga koncila s posebnim naglaskom na pojedine smjerove i teologe moraliste ukazujući pritom na važnost enciklike Veritatis splendor, prve enciklike posvećene moralnoj teologiji. Slijedi rad Mirjane Pinezić Savjest i krjeposti u kojem autorica,  i višegodišnja suradnica Josipa Grbca na Katedri moralne teologije u Rijeci, želi ukazati na „vezu između savjesti i krjeposti“ posebno kreposti razboritosti. Kreposti, naime, pomažu u odgoju savjesti”, rekao je prof. Baloban te nastavio nabrojivši i sljedeće radove. “U Zborniku slijede tri rada u kojima se tematizira etička problematika u odnosu  na „tehnokratsku proizvodnju čovjeka“, na marketing i na medije. Odilon-Gbenoukpo Singbo u radu Teološka etika u kulturi tehnokratske proizvodnje čovjeka po (naručenoj) mjeri analizira nove mogućnosti, ali i s tim povezane nove opasnosti u odnosu na proces ljudskoga rađanja.  Jasna Ćurković Nimac i Leali Osmančević u radu Etika u marketingu. Komuniciranje oglašavanjem s posebnim osvrtom na djecu tematiziraju mogućnosti primjene etike u kontekstu marketinga i oglašavanja s osobitim naglaskom na djecu”, nabrojao je prof. dr. Stjepan Baloban.

Naposljetku prvog dijela Zbornika je prof. Baloban spomenuo i “posljednji rad pod naslovom Fake news – lažna vijest ili zamaskirana istina? Prinos promišljanju o lažnim vijestima koji potpisuje urednik Zbornika Jerko Valković.  Autor donosi opširan prikaz veoma važne tematike vezane uz pojam „lažna vijest“ počevši od toga o čemu je zapravo riječ, preko analize pojma kao sredstva i načina manipuliranja, utjecaja i načina širenja do pokušaja pravne regulacije.

Drugi dio Zbornika nosi naslov: Goruće teme: socijalni nauka Crkve – obitelj- ženidba i sadržava 6 radova koje je napisalo 9 autorica i autora.

“Prvi rad je pod naslovom Izazovi siromaštva i evangelizacija. Siromašni u središtu evangelizacije, autora Silvije Migles i (Stjepan Baloban) moje malenkosti, tematizira sve aktualniju povezanost evangelizacije i odnosa prema siromašnim, a potrebnima u Katoličkoj Crkvi. Dvojica autora iz Đakova, Vladimir Dugalić i Igor Jakobfi, u radu Oživotvorenje dijaloške naravi socijalnog nauka Crkve. Iskustvo evangelizacijskog rada Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i za društvena pitanja Đakovačko-osječke nadbiskupije donose iskustvo u naslovu spomenutoga Ureda u promicanju socijalnoga nauka Crkve u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, kao i s tim u svezi poticaje Sinode Đakovačko – osječke nadbiskupije. Autorice Martina Ana Begić i Petra Draganić, u radu Vrjednota braka i obitelji pred izazovima suvremenog društva nastoje pokazati važnost i značenje kršćanskog učenja o braku i u obitelji u suvremenom društvu pozivajući se na crkvene dokumente, osobito pobudnicu Amoris laetitia. Slijede dva rada dvoje filozofa koji su, ako se ne varam studirali teologiju na Teologiji u Rijeci, a Josip Grbac im je bio profesor, ali i učitelj kao što je vidljivo iz njihovih radova u Zborniku, u kojima se velikim dijelom pozivaju na radove Josipa Grbca. Prvi rad je Aleksandre Golubović, profesorice filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s temom O moralnosti i odgoju: izazovi i perspektive suvremenog odgoja. Drugi rad Dijalog u obitelji: filozofska perspektiva potpisuje filozof Saša Horvat, sada docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Na kraju ovoga dijela dolazi rad pravnika Slavka Zeca, pod naslovom Načela reforme kanonskog postupka za proglašenje ništavosti ženidbe”, spomenuo je prof. Baloban.

Potaknuvši okupljene poručio je: “Uzmite u ruke ovaj Zbornik radova posvećen Josipu Grbcu, istinskom Hrvatu iz Istre, svećeniku, teologu moralisti i socijalnom etičaru, koji u svojem radu zna cijeniti povezanost Istre s domovinom Hrvatskom. Jednako tako zna cijeniti ulogu biskupa Dragutina Nežića u turbulentnim vremenima nakon Drugoga svjetskoga rata u Istri. Kako je biskup Nežić rođen u mojem kraju, župi Jastrebarsko, postoji posebna Josipova povezanost s Jaskom što je Josip pokazao svojim dolascima u Jastrebarsko. Na tome mu žele zahvaliti i predstavnici „Matice Hrvatske – Ogranak Jastrebarsko“ koji su večeras ovdje s nama”, zaključio je zahvalnom dr. Grbcu Baloban.

Izv. prof. dr. Silvija Migles predstavila je knjigu Hrvatski vremeplov. Teološko-etička promišljanja o hrvatskoj zbilji naglasivši da je to jedna od onih knjiga ” koju bi svakako trebalo pročitati. U toj knjizi profesor Grbac kao teolog i etičar interpretira – sam će reći „koliko god je to moguće objektivno“ – situaciju, probleme, pitanja i izazove crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj i šire. Kroz dulje vremensko razdoblje knjiga prati i govori o svemu onome što se tiče „evanđeoskog zadatka“ kršćana da budu „sol zemlje i svijetlo svijeta“, da čine sve što je u njihovoj moći u utjelovljenju kršćanskih i humanističkih vrednota u svim porama života, u ostvarenju općega dobra”, te nastavila ističući da sadržaj knjige, iako obujmom velika i teška, nije teško pratiti. Riječ je o kraćim tekstovima razvrstanih po tematskim poglavljima. Prethodno su ti tekstovi objavljivani kao kolumne u dva katolička mjesečnika: obiteljskoj reviji Kršćanske sadašnjosti Kana s nadnaslovom Pitanje sadašnjeg trenutka i u glasilu Porečke i Pulske biskupije Ladonja s nadnaslovom Aktualno. Nije riječ o teoriji kakva bi se uz pomoć znanstveno-didaktičkih alata izlagala u jednom teološkom priručniku; ovdje je riječ o primjeni teologije i etike na konkretni život, na pitanja i probleme koji se u određenim vremenskim trenucima događaju u Hrvatskoj, Europi i svijetu: u društvu i u Crkvi. Što bi u ovom trenutku učinio Krist?, to je autorovo temeljno pitanje, iako i sam svjestan da nije tako jednostavno odrediti što bi to Isus učinio u ovom trenutku. Čini se da je još teže iznaći rješenja i pozitivno usmjeriti djelovanja, jer problemi se ponavljaju, pa se ponavljaju i pojedina pitanja o kojima autor raspravlja; sam autor će reći da se čitatelju može činiti kao da negativnosti prevladavaju nad pozitivnim. No, samo naizgled, jer ovdje nije riječ o analizi ili kritizerskom nabrajanju onoga što se pod negativnim vidom događa. Prof. Grbac, kao što bi svaki teolog trebao, ide dalje od detektiranja onoga što se događa, a ponavljanja tamo gdje ih ima samo potvrđuju kontinuitet i stabilnost njegove misli, jasnoću poruke koja ne podliježe različitim interpretacijama, već kristalizira teološko-etičke kriterije bez kojih nije moguće Božju Riječ pretočiti u konkretan život”, rekla je Migles te iznijela naslove poglavlja knjige.

“U prvom poglavlju Crkva, vjera i društvena stvarnost autor se pita ima li prostora za Boga i religiju; smetaju li katolici u hrvatskom društvu i je li Crkva dežurni krivac za sve zlo koje ga snalazi. Objašnjava odnose između Crkve i države i raskrinkava medijsku površnost i ironiju na račun Crkve.  Drugo poglavlje Vjera i moral posvećeno je kršćanskom poimanju morala i čovjekove odgovornosti za ono što čini, a zasebna pitanja koja se obrađuju su: praznovjerje i zanimanje za okultno, fanatizam i manipuliranje vjerom, poimanje ružnoga i lijepoga, sloboda savjesti, relativizam i preventivno djelovanje, odnos prava i morala, transparentnost i govorenje istine, zaborav čovjeka i demografski kolaps, drama ovisnosti, znanje i odgovorna primjena znanja, kršćansko poimanje tijela, ponašanje u prometu. U trećem poglavlju Crkva i izazovi djece i mladih Grbac polazi od toga da je kršćanski stil života uvijek plivanje protiv struje, stoga su važni susreti katoličke mladeži koji pomažu mladima ne osjećati se osamljeno i stjecati nova iskustva o kršćanskom identitetu, a važan je i način na koji će Crkva organizirati ovakve događaje.

“Četvrto poglavlje Obitelj – problem ili bogatstvo? Grbac započinje pitanjem o pastoralu obitelji koje je neodvojivo od pitanja brine li se hrvatsko društvo dovoljno za obitelj koju ništa ne može zamijeniti u doprinosu općem dobru i opstanku naroda”, rekla je Migles.

Nastavivši s izlaganjem, prof. Migles dotaknula je temu kršćanskog braka “u petom poglavlju Kršćanski brak na vjetrometini autor se usmjerava prema pitanju ‘kulture razvoda’, što nije samo individualno-duševni već je i društveno-politički problem, ali također i ozbiljna briga Crkve. U središtu šestog poglavlja je Grijeh nasilja koji se u rastućoj mjeri i svakodnevno očituje i s kojim se treba baviti društvo u cjelini ako želimo živjeti u sigurnom društvu. U sedmom poglavlju Društvena etika još se više ističe odgovornost kršćana da ne brinu samo o vlastitom vjerskom iskustvu, nego o svemu onome što kršćanstvo jest. A kršćanski je graditi život na društvenim, odnosno socijalnim krepostima. Uskrsnuće hrvatskog društva događa se već danas i ovisi o ljudima koji se stvaraju. Osnove su bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje, a socijalni nauk Crkve daje konkretna etička načela i smjernice za autentično kršćansko i ljudsko djelovanje”.

“Dok je javni i medijski prostor preplavljen bujicom riječi i površnih misli, posebno onih autoreferencijalnih,”, primjećuje Migles, “knjiga tekstova Josipa Grbca pruža sadržaj vrijedan svake naše pozornosti i na kojemu ćemo sigurno biti zahvalni. Zbog toga što predstavlja kritički pristup svemu što se događalo u Hrvatskoj i izvan nje, knjiga nije namijenjena samo kršćanima, ona je namijenjena svima koji traže načine kako se postaviti u odnosu na mnoga zbivanja u hrvatskom društvu. Treba reći da profesor Grbac ne piše kako bi se nekome dopao, ništa ne ublažava i nikoga ne štedi, njegove riječi odzvanjaju poput tvrde besjede koju je teško slušati i zbog koje su mnogi napuštali Isusa. Profesor Grbac jednako tako zna kako svoje pisanje i komentiranje začiniti određenom dozom humora i satire čime olakšava prepoznavanje odgovornosti – ne samo onih tuđih nego i vlastitih – što predstavlja dodanu vrijednost ove knjige” zaključila je svoje izlaganje prof. Migles izrazivši pritom svoju zahvalnost prof. Grbcu.

Prof. dr. Siniša Zrinščak također je govorio o knjizi i pritom naglasio nekoliko važnih točaka.

“S ovim temama je povezana perspektiva, koju možemo nazvati teološkom ili teološko- društvenom, ali riječ je o dubljim pitanjima fundamentalne zasnovanosti čovjeka i svijeta i koje poziva na stalno preispitivanje i na stalno promišljanje. Teme s kojima se susrećemo u javnosti – nepovjerenje u sudstvo, nefunkcioniranje pravosuđa, mora proraditi pravna država. No, pita se ovdje autor, o kojim je i kakvim zakonima riječ? Na čemu su zasnovani. Koji su principi funkcioniranja pravosudnog sustava. Ovdje nije riječ o opreci ,,zakonske tehnike” naspram nekih moralnih dilema o kojima ćemo eventualno razgovarati neobvezno. Moralna su pitanja društvena pitnja, a pravo je modus regulacije moralnih problema. Zato su pravna pitanja duboko moralna pitanja, jer se reguliraju svi društveni odnosi. To je ono što se izražava i pojmovima legalnosti i legitimnosti. Mnogo je toga po zakonu, ali nije legitimno, ili nije moralno”, citirao je autora prof. Zrinščak te naglasio temu o vrijednostima koje su ” često oni paravan za neke vrlo partikularne ciljeve. No, kada Grbac govori o vrijednostima, govori i o uvriježenim i općeprihvaćenim demokratskim, etičkim, kulturnim i inim standardima koji su prihvaćeni u određenom društvu. Kada se tako postavlja stvar, onda i pitanje vrijednosnog konsenzusa, čini mi se, dobiva neki drugi, ali važniji smisao od onoga što konsenzus po sebi može implicirati. Koji su to onda standardi koji bi trebali biti neupitni za svakoga, za svaku političku opciju? Je li i zašto bi zalaganje za vrijednosni konsenzus bilo problematično ako se traži, npr. poštivanje dostojanstva čovjeka pod svaku cijenu, ili npr. pravo roditelja da izaberu primjereni odgoj djece? Nije i ne može sve biti relativno, niti se može odustati od svih principa. Postavljanje ljudske osobe u središte nije samo neka specifična kršćanska vrijednost, već općeljudska. Stoga i crkveni govor o minimalnom vrijednosnom konsenzusu nije politički govor Crkve, jer su vrijednosti u samoj biti općeg dobra”, rekao je Zrinščak.

Na kraju predstavljanja knjige okupljenima se obratio i direktor KS-a dr. sc. Stjepan Brebrić.

“Zahvalnost je nama kršćanima tako svojstven stav, raspoloženje i ponašanje koje je i biblijsko i općenito religiozno. A opet se potvrđuje jedna od misli, gotovo teza prof. Grbca, da nema tako velike razlike između naših vrijednosti i onih koje zastupa zdrav humanizam, između kršćanskoga morala i humanističke etike. Razlika je u tome što mi kršćani nekim vrijednostima pristupamo kao apsolutnima i na radikalniji način. Pa onda u ovome zahvaljivanju, koliko god je inače možda i pomalo naporno slušateljima, valja pretpostaviti da smo prije i iznad svega zahvalní dragome Bogu, na daru ljudi kojima zahvaljujemo, i da to činimo s razlogom i iskreno”, započeo je te nastavio opisujući prof. Grbca. “Prvorazredni je teološki pisac, jer njegov govor i njegovo pisanje
ostavljaju snažan dojam da je riječ o autoru koji zna, i koji zna misliti. Jedna sinteza teološkog znanja i sve što je time pretpostavljeno – od Riječi Božje, preko tradicije do praktičnoga življenja kršćanske vjere u sadašnjosti u povezanosti s fenomenologijom, koja nije tako česta, pronicljivom i britkom – u konačnici uvijek njegovu teološku i vjerničku misao karakterizira kao nešto vrlo konkretno i vrlo uvjerljivo. U njoj nema kritizerstva, nego je optimistična i poticajna. Zato ni njegova kritičko-proročka analiza stvarnosti nikada ne ostavlja dojam podjednako. Napetost između teorije i prakse oslobađa se konkretnošću. za vjernike i sve ljude dobre volje Zahvalni smo da kao nakladnik možemo sudjelovati u promicanju takve teološke misli i takvoga načina teološkog promišljanja stvarnosti – stvarnosti u doslovnom i prenesenom značenju” zaključio je Brebrić.

Predstavljanje knjige uveličao je don Anton Šuljić, novinar i publicist koji je čitao autorske stihove pod nazivom “Pisati slovom” na istarskom jeziku te iste i otpjevao svirajući gitaru.