Predstavljena Izjava Komisije HBK-a „Iustitia et pax“ u povodu izbora za Europski parlament
Izjava Komisije „Iustitia et pax“ Hrvatske biskupske konferencije u povodu predstojećih izbora za Europski parlament pod naslovom „Za Europu koja promiče vrijednost života i obitelji“ predstavljena je na konferenciji za medije u srijedu 5. lipnja 2024. u sjedištu HBK-a u Zagrebu.
Izjavu su predstavili tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić i član prof. dr. Nenad Hlača s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Prof. Dugalić rekao je da je izjava usklađena s izjavama Europske konferencije komisijâ za pravdu i mir („Iustitia et pax Europe“) i Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Predstavljajući prvi dio izjave, izdvojio je njene temeljne ciljeve. „Želimo potaknuti vjernike, ali i sve ljude, da izađu na izbore, da ne ostanu ravnodušni. Ovo su važni izbori i tiču se svih nas. Nije svejedno tko će nas predstavljati jer odluke Europskog parlamenta utječu na gospodarstvo, zdravstvo itd.; utječu na naše živote“, naglasio je.
Potom je govorio o povijesnom doprinosu katolika koji su utemeljili Uniju. „Europska unija je kršćanski projekt. [Alcide] De Gasperi, [Konrad] Adenauer i [Robert] Schuman bili su praktični katolici. Adenauerov sin bio je katolički svećenik, a Schuman i De Gasperi u procesu su beatifikacije. Zato ne smijemo biti zatvoreni europskom ujedinjenju. Svjesni smo da ima poteškoća poput toga da se odbija spomenuti Boga u europskom ustavu. Osim toga, u europskom društvu su prisutne mnoge ideologije. Unatoč tome, ne smijemo biti euroskeptici. Moramo poboljšati EU sredstvima koje nudi demokracija“, istaknuo je.
Prof. Dugalić poručio je da birači, u prvom redu vjernici, moraju dobro razmisliti o tome kome će dati svoj glas i da trebaju birati po savjesti te da je zato komisija i donijela određene smjernice. Njih je izložio prof. Hlača, naglašavajući da treba birati one koji podržavaju europske i kršćanske vrijednosti kao što su život, obitelj, dostojanstvo ljudske osobe i solidarnost. „Poštujemo savjest svakoga i ne želimo propagirati bilo koga, ali se ponuđeni politički programi trebaju prosuditi u svjetlu donesenih smjernica. Dodao bih da je ideja Komisije ta da potaknemo ljude da izađu na izbore sada kada smo još u fazi gdje više dobivamo, nego dajemo. Izlaskom na izbore iskazujemo zahvalnost i poštovanje prema zajednici koje smo član. Izlaznost na izbore govori koliko je ideja Europske unije prihvaćena. Odgovornost je velika“, objasnio je.
Zatim je govorio o smjernicama iznesenim u Izjavi. „Prva i temeljna smjernica, iz koje proizlaze sve ostale, jest promicanje dostojanstva ljudske osobe i to treba promicati. Nadalje, pobačaj nikada ne može biti temeljno pravo i ući u europsko zakonodavstvo. Treba podržati kandidate koji brak vide kao zajednicu muškarca i žene te koji se zalažu za pronatalitetnu politiku. K tome, treba birati one koji izražavaju suosjećanje i solidarnost s onima koji pate, s izbjeglicama i migrantima. Podržavamo proširivanje Europske unije, napose u kontekstu bliskog okruženja. Važno je zalagati se za pružanje potpore humanitarnim akcijama koje pomažu unesrećenima. Ovdje posebno mislimo na Ukrajinu. Da bi građani imali pristup točnim i otvorenim informacijama treba se zalagati za neovisno i transparentno novinarstvo. I na kraju, svima nam je jasno kako je proces zelene tranzicije u tijeku i tome se nužno treba prilagoditi“, poručio je prof. Hlača.
Nakon predstavljanja Izjave, uslijedila su pitanja novinara. Na pitanje o tome krši li se ovim smjernicama Ustav RH, prof. Dugalić je odgovorio da Komisija već sada priprema izjavu o sekularizmu koja bi trebala izaći u listopadu te dodao da su „Crkva i država razdvojeni, ali osim države postoji i društvo. I ono je pluralno. Crkva je dio tog pluralnog društva te ima pravo izraziti mišljenje. I državi je u interesu da vjerske zajednice preuzimaju neke društvene uloge, a onda je normalno da ima pravo i na slobodno izražavanje mišljenja“. Na pitanje o tome podržava li HBK-a inicijativu za ukidanjem nekih tjednika, odgovorio je da za to, kao i za obustavu financiranja državnim novcem nekih novina, treba imati dobre razloge. „Želimo novinarstvo koje je slobodno, a koje nije pod velikim kapitalom koji ga guši“, izjavio je.
U kontekstu europskih izbora, spomenuto je i pitanje priznanja Palestine, na što su članovi Komisije rekli da će se o tome sigurno dugo i argumentirano raspravljati, pa i u Crkvi, ali da to trenutačno nije u fokusu.
