Uvodnu riječ okupljenima i autoru uputio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. O knjizi su govorili izv. prof. dr. sc. Josip Dukić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dr. sc. Jure Trutanić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Marko Trogrlić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Autor, nadbiskup Eterović, također se osobno osvrnuo na knjigu te vlastito iskustvo rada u diplomaciji, a svečanost je glazbeno uveličala klapa Pasika.

U pozdravnoj riječi nadbiskup Križić istaknuo je važnost knjige i njezine teme – diplomacije Svete Stolice, koja „obuhvaća širok splet odnosa i aktivnosti Katoličke Crkve s državama i međunarodnim organizacijama i institucijama“. Naglasio je kako knjiga „nije samo znanstveni rad, nego sadrži i važne crtice iz biografije samog autora“, dodavši da „teme obrađene u knjizi nisu samo teoretske naravi nego konkretnim primjerima zorno nastoje pokazati način djelovanja Svete Stolice“. Zaključio je da autor, oslanjajući se na vlastita iskustva, „opisuje događaje u kojima je sam sudjelovao“, što daje dodatnu vrijednost cijelom djelu.

Izv. prof. dr. sc. Dukić govorio je o tri poglavlja knjige, osvrnuvši se na Papinsku crkvenu akademiju, diplomatske odnose Svete Stolice s Njemačkom te s Ukrajinom. Istaknuo je važnost Akademije kao mjesta gdje se oblikuju budući diplomati Svete Stolice, a odnose s Njemačkom opisao kao primjer ustrajne crkvene diplomacije kroz izazovna povijesna razdoblja. Govoreći o Ukrajini, naglasio je aktualnost teme i složenost crkveno-političkih odnosa budući da je Ukrajina međa između zapada i istoka. Predstavljač je dodao i da knjiga „pokazuje kako vjera nije nešto intimno, zatvoreno, nego ima svoje mjesto u javnosti, u društvu i u međunarodnoj zajednici“. Zaključio je rekavši kako knjiga predstavlja izvrstan priručnik, osobito za buduće diplomate koji će naslijediti nadbiskupa Eterovića, na kojega s ponosom gledamo jer dolazi iz naše Crkve.

Dr. sc. Trutanić u svome je izlaganju istaknuo dvostruku dimenziju diplomacije Svete Stolice – „vjersku i društveno-političku“ – naglašavajući njezinu stabilnost i kontinuitet kroz stoljeća. Posebnu je pozornost posvetio poglavlju o odnosima Svete Stolice s Republikom Hrvatskom, istaknuvši kako je „Sveta Stolica prva međunarodno priznala Hrvatsku“, a ulogu nadbiskupa Eterovića opisao je kao ključnu u oblikovanju moderne Hrvatske države posredstvom crkvene diplomacije. Nadalje, njegova povezanost s papama bila je snažna, a sam kaže kako je „redovito posjećivao i umirovljenog papu Benedikta XVI.“ budući da ga je osobito zanimalo stanje u njegovoj rodnoj zemlji. Izlaganje je zaključio riječima kako je knjiga „povijesni presjek temeljen na osobnom iskustvu“, te dodao kako bi hrvatska katolička javnost trebala poznavati iskustvo svojih ljudi u diplomaciji Crkve.

Prof. dr. sc. Trogrlić istaknuo je teološku i povijesnu vrijednost autorova pogleda na ulogu pape Ivana Pavla II. u preobrazbi europskog kontinenta. Posebno je naglasio da Eterovićev tekst „izvrsno prenosi duh vremena, kršćanski optimizam i nadu na tragu proročanske vizije Ivana Pavla II.” te da „u vremenu izazova i previranja otkriva snagu vjere i kršćanskog svjedočanstva u javnom prostoru.” Govoreći o izazovima Crkve danas, prof. Trogrlić istaknuo je važnost svjedočenja vjerske slobode i mira u suvremenom svijetu, kao i sinodalnosti, kao temeljne dimenzije crkvenog zajedništva, čije autentično očitovanje zahtjeva vršenje kolegijalne službe biskupa. U konačnici je ovu vrijednu i grafički lijepo oblikovanu knjigu preporučio na čitanje.

Na kraju se okupljenima obratio autor mons. Eterović koji se u prvom redu referirao na smrt pape Franje i istaknuo kako činjenica da cijeli svijet piše o tome jasno pokazuje utjecaj papinstva u svijetu. Pojasnivši kako je međunarodno pravo, jedna od vrijednosti univerzalnih za cijeli svijet, itekako pitanje koje razmatra Sveta Stolica, dodao je da se u knjizi nalaze brojni primjeri kada je ona uspješno mirovno posredovala između zavađenih strana. Nadalje, Crkva postoji kako bi naviještala Radosnu vijest, ali „Evanđelje ima društveno-političke konotacije i zato je Crkva uvijek osnivala ustanove“, rekao je mons. Eterović podsjetivši na siromašne dijelove svijeta u kojima Crkva uvelike pomaže lokalnom stanovništvu. Zatim je na primjeru zauzimanja Svete Stolice za samostalnost Hrvatske i Slovenije pokazao kako po načelu „sila zakona, a ne zakon sili“ djeluje crkvena diplomacija. Na kraju je zahvalio Gospodinu na ovoj knjizi i na prigodi da ju prikaže u Splitu te zaključio pojašnjenjem što to zapravo znači „tiha moć“. Naime, Sveta Stolica u svojoj diplomaciji na razini nuncijatura djeluje diskretno, ponekad i s određenom tajnošću, a zatim pape, kada smatraju da je to potrebno, dižu svoj glas u borbi za zaštitu svakog ljudskog života, mira i pravednosti.

Osim predstavljanja uvaženih profesora okupljeni su na ovoj večeri, kojom je moderirala voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije dr. sc. Silvana Burilović Crnov, mogli vidjeti i prezentaciju o životu i djelovanju mons. Nikole Eterovića koji je od 1980. djeluje u diplomatskoj služni Svete Stolice. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nuncijem u Ukrajini 1999., a zatim je od 2004. obnašao služnu glavnog tajnika Biskupske sinode u Vatikanu sve do 2013. kada ga papa Franjo imenuje apostolskim nuncijem u Saveznoj Republici Njemačkoj gdje djeluje do danas.