Na početku večernjeg druženja, nazočne je pozdravio vlč. Ivan Živić, gunjanski župnik i upravitelj Svetišta Gospe Šumanovačke. Istaknuo je da je sama knjižica izvrstan prilog proslavi jubileja 650. godišnjice gradnje franjevačkog samostana na Alšanu u Šumanovcima, koji će biti proslavljen iduće godine.

Sam autor, Ivica Ćosić – Bukvin predstavio je svoj rad na knjižici kao prvi pokušaj da se odgonetne povijest Cvelferije u srednjem vijeku i spozna istina o životu tamošnjih ljudi u dotursko doba. Alšan je bio plemićki posjed blizu Gunje na čijem su području franjevci 1373. godine izgradili samostan, što se ujedno uzima kao početak Svetišta u Šumanovcima jer se predmnijeva da mu je ondje bila lokacija.

Kao svoje suradnike u radu autor je predstavio dr. sc. Stanka Andrića, stručnjaka za srednjovjekovnu društvenu, crkvenu i kulturnu povijest Slavonije, Baranje i Srijema pri Hrvatskom Institutu za povijest, dr. sc. Dražena Kušena, ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku i Gorana Tkalčeca, dipl. ing.

Dr. Andrić je u kratkom izlaganju objašnjavao povijesne izvore u kojim se spominje Alšan, te je naveo i vlasnike plemićkog posjeda Alšan koji su bili usko povezani s Pečuškom biskupijom pod čiju je jurisdikciju pripadalo područje Cvelferije.

Dr. Kušen je istaknuo da zbog nedostatka povijesnih izvora iz turskog doba nema cjelovite slike života tih krajeva u srednjem vijeku, pa bi trebalo pretražiti arhive u Pešti i Vatikanu da bi se došlo do nekih spoznaja. Goran Tkalčec predstavio je kartografski prikaz Cvelferije, Stare Gunje i Gunje danas, da bi se mogla odrediti prava lokacija samostana Alšan.

Knjižica „Alšan“ tiskana je u novoj ediciji „Cvelferijska mjestoslovlja“ Udruge „Duhovno hrašće“.