Predstavljene knjige edicije "Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga"

Varaždin, (IKA) – Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” podružnica Varaždin priredilo je 12. svibnja predstavljanje prvih 10 knjiga edicije “Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga” koje su izašle u nakladi Matice hrvatske i uz suizdavaštvo HKD “Napredak”. U podne je predstavljanje priređeno u amfiteatru Srednje škole u Ivancu, a navečer je održano u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu, gdje je među nazočnima bio i varaždinski biskup Marko Culej.

Nakon pozdravnih riječi predsjednika HKD “Napredak” Varaždin prof. Ivana Bošnjaka, na predstavljanju su govorili dopredsjednik i predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu mr. Stjepan Sučić i akademik Perica Vidić, predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić, glavni urednik edicije akademik Mirko Marjanović te recenzent prof. dr. Marko Karamatić. Nakon uvodnih riječi predstavnika izdavača, koji su se ujedno osvrnuli na sveopće teško stanje hrvatskog naroda u BiH, urednik Marjanović predstavio je odlike edicije kojoj je želja skrenuti pozornost na krucijalne vrijednosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, odnosno uputiti na duhovna uporišta, zahvaljujući kojima su se i Hrvati održali kao narod u BiH. Govoreći o smislu ovakvih nacionalnih projekata na početku 21. stoljeća na području književnog stvaralaštva u višenacionalnoj zemlji, kazao je kako ovaj projekt učvršćuje multinacionalnost i multikulturalnost, jer se njime pridonosi njegovanju, a ne prešućivanju različitosti. Dodao je kako ignorancija iskazuje upravo nerazumijevanje ukupnosti bića same književnosti. Podsjetio je kako su u svim dosadašnjim objavljenim antologijama i pregledima književnosti u BiH najlošije prolazili autori hrvatske književnosti, na koje su primijenjivani najrigorozniji kriteriji. Istaknuo je kako je edicijom “Hrvatska književnost BiH” uredničko vijeće nastojalo ostvariti cjelovitu sliku hrvatske književne riječi od 14. do kraja 20. stoljeća. Nakon ove edicije bit će mnogo lakše pisati povijest hrvatske književnosti, a kada svi narodi ove zemlje realiziraju slične projekte kao sinteze nacionalnih književnosti, a prvi su ga započeli Bošnjaci još u ratu, bit će mnogo lakše pisati povijest bosansko-hercegovačke književnosti, kao i povijest hrvatske književnosti. Istaknuo je kako se u ovaj projekt krenulo 1997. godine, a dosad je objavljeno deset knjiga, najviše u posljednjih godinu dana. Izrazio je nadu da će se preostale knjige edicije objaviti u idućih deset godina.

Edicija predstavlja vrijednosti hrvatske književnosti BiH od Humačke ploče, najstarijega hrvatskog pisanog spomenika u BiH (X.-XI. st.), do danas, ostvarivane u kontinuitetu jednim jezikom i različitim pismima (glagoljica, bosančica, latinica). U ediciju su uvršteni hrvatski književnici rodom iz BiH, kao i oni koji su rođeni izvan nje a u njoj su živjeli i stvarali. U ediciju su uvršteni pjesnici, romanopisci, pripovjedači, esejisti, književni kritičari, putopisci, dramski pisci, pisci za djecu, ljetopisci, memoaristi, autori književnih crtica i bilješki, svjedočenja i sl., i to ne samo oni koji su svoja djela tiskali u knjigama, već i oni koji to za života nisu uspjeli učiniti. Recenzent Karamatić ukratko je predstavio svako izdanje, kazavši kako se na naslovnici knjiga nalaze i djela poznatih hrvatskih likovnih umjetnika iz BiH, pa će na kraju ova edicija predstavljati i njihov mali pregled.

Do sada su tiskane knjige Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas; Hrvatska usmena književnost BiH, lirika, epika, retorika; Hrvatska usmena književnost BiH, proza, drama i mikrostrukture; Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća; Hrvatska književnost BiH u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća, Hrvatska književnost BiH koncem XIX. i prve polovice XX. stoljeća, Hrvatska književnost BiH u XX. stoljeću, te tri knjige izabranih djela Nikole Šopa: Pjesme i drame, Proza, Pisma.

Predstavljanje je održano i 11. svibnja u palači Matice hrvatske u Zagrebu.