Istina je prava novost.

Premijer Plenković u Brezovici o suočavanju s poratnim naslijeđem

Na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska u povodu 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković govorio je među ostalim i o suočavanju s poratnim naslijeđem, masovnim likvidacijama duž Križnog puta te poslijeratnim čistkama političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca.

Premda je obilježavanje Dana antifašističke borbe na inicijativu predsjednika Franje Tuđmana uspostavljeno još 1991. godine, od ove godine nositelj organizacije njegovog obilježavanja kao državnog praznika bit će hrvatska Vlada, kazao je na početku govora premijer Andrej Plenković.

Odajući počast svim hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata, predsjednik Vlade, među ostalim je rekao, kako je u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska imala najmasovniji pokret otpora u Europi te je dala velik doprinos porazu Hitlera i nacističkom poretku u Europi, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicima Drugog svjetskog rata.

“O tome svjedoči i sudjelovanje predsjednika Tuđmana, koji je i sâm bio pripadnik partizanskog pokreta, na svečanostima u Parizu i Londonu 1995. godine povodom 50. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata”, kazao je Plenković podsjećajući okupljene i na poratno naslijeđe.

“To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojima se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi.

Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je traumatično za brojne obitelji. I što je produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj.

Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost potvrdilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća.

Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti.”

Došlo je vrijeme, kazao je premijer Plenković, da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu te da istodobno zatvorimo još žive podjele u našem društvu. Hrvatskoj je, kazao je, više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost.

“Stoga je na svima nama da budemo na visini zadataka koji nas očekuju, da staloženim, objektivnim pa i hrabrim pogledom na prošlost oslobodimo toliko potrebnu pozitivnu energiju i optimizam koji nas trebaju voditi u izgradnji bolje, tolerantnije i demokratske Hrvatske,” zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković čiji se govor može u cijelosti pročitati OVDJE. 

Uz predsjednika Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska bili su i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Okupljenima se obratio i predsjednik RH Zoran Milanović.

https://www.youtube.com/watch?v=nBkrO3yHWtA