Budi dio naše mreže
Izbornik

Prof. Filipović: „Ranjivost zahtjeva hrabrost!”

Zagreb (IKA)

U emisiji „Aktualno” Hrvatskoga katoličkog radija urednice Tanje Maleš u ponedjeljak 24. kolovoza o Katehetskoj ljetnoj školi govorila je prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, voditeljica programsko-organizacijskog odbora toga stručnog skupa i pročelnica Katedre religiozne pedagogije i katehetike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Doticaji s ranjivošću u vjeroučiteljskom pozivu” tema je jednodnevne Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u srednjim školama koju u utorak 25. kolovoza u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na zagrebačkom Kaptolu organiziraju Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. 

„Trenutačno smo svi u situaciji koja nas je osvijestila o vlastitoj ranjivosti i prisilila nas da naučimo što znači ranjivost. U ovoj trenutačnoj pandemijskoj krizi puno toga izašlo je na vidjelo. Između ostaloga, naša svijest, osobito europska i zapadnjačka, gdje smo mislili da krize ovakvoga tipa pripadaju prošlim vremenima i drugim prostorima tzv. Trećega svijeta, a ne našima u kojima je medicina napredovala. Međutim, sada smo se susreli s time da kriza pogađa svakoga od nas i ne bira. Iako, kao što je Papa od početka govorio, kriza iznosi na vidjelo i stanje našega svijeta.”

Tim je riječima prof. Filipović objasnila razloge za izbor teme ranjivosti u vjeroučiteljskom pozivu. Napomenula je kako je poticaj za to dobila početkom godine kada se, putujući u Australiju na konferenciju o vjeronauku u školama, na putu u zračnoj luci u Hong Kongu susrela s mjerama zaštite od virusa, a kod nas se to još činilo dalekom temom. Suočavajući se s tom novom situacijom, te poznavajući iskustva vjeroučitelja proteklih godina, prepoznala je ranjivost kao potrebnu temu za Školu. „Vjeroučitelji se osjećaju ranjivima jer pripadaju dvama sustavima, i školi i Crkvi, i nekako se osjećaju i nesigurni i izloženi, nekada i prepušteni sami sebi, prozivani s jedne i druge strane”, napomenula je prof. Filipović i osmislila taj stručni skup koji će govoriti o četiri ranjivosti: ranjivost zemlje (dr. sc. Đurica Pardon), čovječanstva (doc. dr. sc. Katica Knezović), Crkve (doc. dr. sc. Josip Bošnjaković) i vjeroučitelja (doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski). Izbor te teme dodatno je učvrstio i potres u Zagrebu 22. ožujka, sa svim posljedicama koje je ostavio.

Katehetska ljetna škola održat će se u skladu s epidemiološkim mjerama i bit će drugačija od dosadašnjih: „Naziv skupa ostaje Škola, što asocira na dugotrajniju edukaciju. Međutim, ove godine smo zbog epidemioloških mjera bili upućeni na skraćivanje toga godišnjeg skupa za sve vjeroučitelje iz cijele Hrvatske koji rade u srednjim školama na jedan dan, da se ograniči broj sudionika, osigura prostor s razmakom i prozračivanjem, bit će sredstva za dezinfekciju, a obvezno je i nošenje maski.” Osim što traje jedan dan, u njoj neće biti uobičajenih interaktivnih radionica. Zamijenit će ih izlaganja o primjerima dobre prakse u iskustvu vjeroučitelja proteklih mjeseci: „Primjere dobre prakse predstavit će kolege vjeroučitelji (Ivana Hac, Tomislav Šegina i Petar Smontara). Pokazat će ono što se događalo u posljednjim mjesecima u nastavi vjeronauka u vrijeme pandemijske krize: za srednje škole to je bila online nastava. Govorit će o prilagodbi kurikulumskog planiranja, o načinima upotrebe videolekcija u različitim uvjetima rada, i o toj situaciji u kojoj su se našli između ranjivosti i otpornosti s obzirom na njihove pedagoške kompetencije.”

Poticaj promišljanju sudionika Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u srednjim školama je i govor pape Franje 27. ožujka na Trgu Svetog Petra u Vatikanu koji je tada bio potpuno prazan, a Svetog Oca putem izravnog prijenosa pratio je cijeli svijet: „Vidjeli smo od početka ove krize da se Papa pokazao kao, mogli bismo reći, duhovni vođa čovječanstva i jedan od lidera koji je prepoznat u svjetskim razmjerima. On je od početka govorio o kreativnosti ljubavi koja nas vodi kroz ovu krizu i neizvjesnost, i uvijek je gledao naprijed, govorio je o tome kako je kriza razotkrila stanje našeg planeta. I poziva, ne da se vratimo gdje smo stali, jer to svi očekuju da se vratimo ‘normalnosti’ i nastavimo dalje, nego poziva na novi početak upravo na temelju boljega osvješćivanja o vlastitoj situaciji, situaciji našega svijeta.”

Razgovor s prof. Theom Filipović bio je prilika i za komentar na zahtjevnost vjeroučiteljskog poziva u ovom trenutku: „U trajnoj izobrazbi vjeroučitelja vidimo da su trajno prisutna oba sustava – i škola i Crkva – koja rade zajedno i koja su okvir koji daje sigurnost, ali ponekad i ograničava. Možda to u javnosti ne dolazi do izražaja, ali naši vjeroučitelji su u školama uglavnom jako cijenjeni i poštovani, uvijek su tu kad su u pitanju pedagoške potrebe, vrlo osjetljive situacije i teme. Oni su sugovornici ravnateljima, kolegama i roditeljima. Tako se i u ovoj situaciji naši vjeroučitelji dobro snalaze i nose, i dio su općenito nastavnika u školama koji uvijek moraju odgovarati na aktualne situacije i uvijek ostati mladi prilagođujući se novim okolnostima.”

Najavljujući Katehetsku školu o ranjivosti u vjeroučiteljskom pozivu prof. s. Thea Filipović podsjetila je da je njihova snaga u duhovnosti, u dubokoj ukorijenjenosti u Bogu iz koje proizlazi hrabrost za djelovanje. I zaključuje: „Ranjivost zahtjeva hrabrost. Ako smo preradili svoje rane, a to znači suočili se s njima, promišljali o njima i radili na njihovom iscjeljivanju, onda će ljudi osjetiti da smo istiniti i da smo im bliski jer smo povezani s njima.”