Don Josip je zahvalio Bogu za katedralu, koju se u mjesnoj Crkvi naziva “majkom svih crkava”, te svim precima, duhovnim pastirima, nekadašnjim (nad)biskupima i svećenicima koji su se pobrinuli da grad Zadar i nadbiskupija dobiju veličanstvenu katedralu, punu izvanjske ljepote i unutarnjeg sklada.

“U njoj su se posvećivali biskupi, dočekivali novi nadbiskupi, zaređivali svećenici”, istaknuo je don Josip Pinčić.

Podsjetio je da je katedrala ponovno posvećena 27. svibnja 1285. godine, nakon što ju je, na završetku njezine obnove, posvetio tadašnji zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Katedrala je prethodno teško stradala u studenome 1202., kada su nakon opsade Zadra grad razorili Mlečani. Obnova je trajala više desetljeća, a pročelje s kasnoromaničkim portalima i arkadama dovršeno je 1324. godine.

U stoljećima nakon toga, u katedrali su se slavili sakramenti, molitve i pobožnosti koje su oblikovale vjernički život brojnih naraštaja.

“U toj tišini i sabranosti čuva se sakralnost prostora. Crkva želi da se posveta crkve obilježi u župi i biskupiji, kao poseban spomen na Krista koji sabire narod Božji”, istaknuo je don Josip.

Citirao je arhitekta Ćirila Ivekovića koji je rekao: “Trogirska katedrala sv. Ivana je za meditaciju, šibenska sv. Jakova za gledanje, a zadarska sv. Stošije – za doček kraljeva”. Dodao je da je katedrala sv. Stošije kroz povijest bila rušena i obnavljana, pa tako i u Domovinskom ratu. Naime, 18. studenoga 1991. srbijanski agresor pogodio ju je dvjema raketama, oštetivši krovište, galeriju (matronej) i tadašnje orgulje Antona Jenka. Današnje orgulje, treće po veličini u Hrvatskoj, postavljene su 2010. i izrađene u njemačkoj radionici Eisenbarth.

“Već 740 godina u katedrali se sabire Božji narod. U njoj se ostvaruje zajedništvo vjere, molitve i sakramenata. Crkva je najljepša kad su ljudi u njoj, sabrani oko Božje Riječi i njegova Kruha”, rekao je don Josip, pozvavši vjernike da godišnjicu posvete katedrale dožive kao poticaj za dublju vjeru i veću prisutnost u tom svetom prostoru.

“Čestitamo rođendan katedrali – to je dan njezine posvete, sveta uspomena na našu staricu koja grli sve crkve nadbiskupije”, poručio je.

“Na katedralu gledamo kao na svoju majku. Ne prisjećamo se samo događaja od prije više od sedam stoljeća, nego želimo osvijestiti vjeru u Krista koji nas sabire oko biskupa, osobito u stolnoj crkvi, jer u njoj stoluje nadbiskup. Katedrala je središnja crkva Zadarske Crkve – da budemo jedno, da u nama poraste svijest da je Gospodin naša glava”, poručio je katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić.

Katedrala sv. Stošije oblikovana je kroz više stoljeća – od razdoblja ranog kršćanstva, preko 9., 10., 11. i 12. stoljeća. Na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće bila je obnovljena i ponovno uspostavljena za redovito liturgijsko slavlje.

Izgrađena je u dva navrata – od 9. do 13. stoljeća – na temeljima starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća. Prvotno je bila posvećena sv. Petru, apostolskom prvaku, a od 9. stoljeća, kada su u nju prenesene moći sv. Stošije, katedrala nosi ime te ranokršćanske mučenice.

Zadarska katedrala jedna je od najvećih crkava u Dalmaciji – trobrodna romanička građevina s prepoznatljivom rozetom na pročelju. Ukrašena je kasnoromaničkim portalima i gornjim arkadama sa stupićima. Pohodili su je pape Aleksandar III. 1177. godine te sv. Ivan Pavao II., koji je 2003. ispred njezinih vrata iz papamobila uputio svoj apostolski blagoslov Zadru.

Središnja lađa katedrale tri je puta šira od bočnih te odijeljena kamenim stupovima i pilonima. Ispod povišenog prezbiterija nalazi se kripta iz 12. stoljeća. Korska sjedala u cvjetnogotičkom stilu izradio je drvorezbar Matej Morozan (1418. – 1450.). Nad glavnim oltarom uzdiže se ranogotički ciborij iz 1322., dok se iza njega nalazi kamena katedra zadarskog nadbiskupa iz 13. stoljeća. Nad bočnim lađama protežu se matroneji.

U katedrali se nalaze brojni pokrajnji oltari: oltar sv. Sakramenta, oltar za relikvije (na čijim su unutarnjim vratima u reljefu ispisana imena 21 relikvije koje su se nekad ondje čuvale), kao i oltari sv. Dominika, Duša u čistilištu i Srca Isusova.

Sarkofag s moćima sv. Stošije dao je izraditi zadarski biskup Donat, koji je 810. godine svetičine relikvije donio iz Carigrada u Zadar. Sarkofag je smješten u sjevernoj apsidi lijeve lađe. U toj se lađi nalazi i grobnica zadarskih nadbiskupa, u kojoj počivaju mons. Mate Garković, mons. Marijan Oblak i mons. Ivan Prenđa.