Proslava Dana kapelanije u Policijskoj upravi zagrebačkoj

U znak sjećanja pročitana su njihova imena, a nakon molitve za poginule i nestale branitelje vojni ordinarij mons. Jure Bogdan predvodio je svetu misu u koncelebraciji s policijskim kapelanom vlč. Dragom Kozićem.

Biskup Bogdan je odmah na početku misnog slavlja pozdravio sve okupljene i čestitao im Dan kapelanije, a također  i Dan državnosti Republike Hrvatske.

Majka je ognjište ljubavi, gdje je majka, ondje je dom

U propovijedi je biskup Bogdan u središtu razmišljanja imao majku, njezinu nezamjenljivu ulogu u nastanku života i izgradnji svijeta i čovječanstva. „Nadahnuće za svaki govor o našim zemaljskim majkama polazi od uzora svih majki, Majke nad majkama, Nebeske Majke. Crpeći s toga divnog i bistrog vrela života i svetosti, Crkva je uvijek govorila i ne prestaje pozivati na čuvanje uzvišenosti i svetosti majčinske uloge. Bog je u svom promislu majkama namijenio posebnu ulogu u povijesti čovječanstva. I svaka je pojedinačna povijest neizbrisivo obilježena likom majke, izvora i kolijevke života, uzgajateljice i čuvarice života od samog početka, odgojiteljice i čuvarice moralnih vrednota“, naglasio je biskup.

Biskup Bogdan je uputio na činjenicu da je „Majka ognjište ljubavi. Gdje je majka, ondje je dom. Čitavim je svojim bićem usmjerena na ljubav i život. Majka je najveća svetinja svakoga čovjeka i naroda, jer daruje nešto najviše što se može dati, daruje život iz ljubavi. Nema tako brižne čuvarice od majke, od prvih posrtaja i slabih koračića, do budnoga oka i srca u posvemašnjim brigama za djecu i kada su odrasla. Lakoćom sve rane blaži i iscjeljuje, nježnim poljupcima i riječima iz dubine srca. Pa i njezin prijekor zvuči blago i lako se prihvaća“.

Nastavljajući dalje u opisu majčine brige i ljubavi prema djetetu, pa i kada je odraslo, propovjednik se poslužio hrvatskim književnikom Franom Mažuranićem i njegovom crticom pod naslovom „Majka“ koja pripovijeda o sinu koji je zdrav i čio otišao u svijet, a vratio se slomljenih krila. Majčinskim okom i srcem koje vidi, njegova majka odmah primjećuje velike promjene na njemu, da je blijed i bez osmjeha, nesretan. Ne usuđuje se pitati ga, ali je zamišljena i pokušava odgonetnuti razloge, prisjećajući se prvih koraka i riječi kojima ga je učila, prve molitve koju ga je naučila, kako Ga je hranila i odgajala. Mažuranić opisuje: „Noć je. Majka nema mira. Ide k sinu. Spava. S blijedog mu lica iščeznu osmijeh. Starica kleči mu kraj uzglavlja i gleda ga suzim okom, a uvele usne šapuću: Usreći ga, Bože!“

Biskup Bogdan podsjetio je i na pismo ženama koje je uputio sveti papa Ivan Pavao II., pozivajući se na Apostolsko pismo Mulieris dignitatem, gdje naglašava dostojanstvo i prava žena u svijetlu Božje Riječi. Svoje pismo počinje riječima zahvalnosti Presvetom Trojstvu za „misterij žene“, kao i „za svaku ženu, za ono što čini vjekovnu mjeru njezina ženskog dostojanstva, ‘za velika Božja djela’ koja su se, u povijesti ljudskih generacija, ostvarila u njoj i po njoj“ (MD, br. 31).

Sjetimo se svih majki koje su s vjerom i nadom prihvatile Božji plan i izabrale život

Promišljajući nadalje o majkama koje su svojevrsni jamac pravoga bogomdanog poretka ljubavi „civilizacije ljubavi“, jer su čitavim svojim bićem usmjerene prema životu, ne pitajući za cijenu i tako pozvao sve okupljene da se „Sjetimo danas svojih majki i svih majki koje su s vjerom i nadom prihvatile Božji plan i izabrale život. Molimo za majke koje su nas brižno i s puno ljubavi nosile, u radosti rodile i bdjele nad našim posteljama, nad svakim korakom, koje su nas pratile i još uvijek prate molitvama povjeravajući Marijinoj zaštiti. Molimo i za majke nerotkinje koje čeznu za potomstvom, sa svojim suprugom žele i od Boga mole dijete ali iz ovog ili onog razloga nemaju potomstvo. Nažalost, danas je takvih sve više. Upravo je svjedočanstvo Marijine majčinske ljubavi najsnažnije u našim majka, jer su crpile snagu na nepresušnome Marijinu vrelu“, zaključio je propovijed biskup Bogdan.

Neposredno prije blagoslova i završetka  misnog slavlja, biskup Bogdan izmolio je završnu, a ujedno i zavjetnu molitvu Nebeskoj zaštitnici Majci Božjoj od Kamenitih vrata i udijelio svima okupljenima Božji blagoslov.