Intervju biskupa Mariana Crociate za Glas Koncila
Foto: Glas Koncila / Predsjednik Komisije biskupskih konferencija EU-a (ComECE) biskup Mariano Crociata
Zagreb (IKA)
Predsjednik Komisije biskupskih konferencija EU-a (ComECE) biskup Mariano Crociata gost je intervjua u novome broju Glasa Koncila.
Govoreći o značenju europskoga projekta, koji je Crkva uvijek podržavala, sugovornik na pitanje vrijedi li ta podrška još uvijek, unatoč očitim sjenama, kaže: „Rođena zahvaljujući velikomu doprinosu katolika, ona je (EU) plod ideje da se iza sebe ostavi svijet u vječnom sukobu, kakvim je bila Europa u prvoj polovici prošloga stoljeća, kako bi se nastojalo živjeti u miru. Taj je projekt u sebi dobar jer nastoji izbjegavati sukobe – i do sada je u tome uspijevao. Zato se osjećamo aktivnim protagonistima, promicateljima te Europe, jer je riječ o projektu koji je dobar za europske narode, za naše čovječanstvo.“
U tom kontekstu se sugovornik osvrće na nedavnu izjavu u kojoj je Skupština ComECE-a podržala proširenje Unije. Ono promiče „rast i jačanje jedinstva Europe“, jer „ona više nije samo skupina zemalja, nego upravo Europska unija koja se sve više poklapa s čitavom Europom te na taj način raste njezina sposobnost iskazivanja prikladne političke snage u globalnom kontekstu“. No ujedno je proširenje „prednost i za pojedine narode“.
„Može se to prepoznati, primjerice, po snazi i otpornosti koju iskazuju, makar samo i na psihološkom planu, a onda i društvenom, gospodarskom i vojnom, zemlje europskoga istoka koje graniče sa zaraćenim zemljama. Nije to isto kao da su same, izolirane, prepuštene prijetnji da se sukob proširi, a bez ikakvih sredstava da na prijetnju odgovore. Činjenica da su te zemlje dio Europske unije čini nečiju želju da ih napadne mnogo težim i složenijim pothvatom“ kaže predsjednik ComECE-a.
Obzirom na izazove s kojima se Europa suočava, biskup Croaciata ističe važnost predstojećih izbora za Europski parlament, a onda i važnost odaziva. Pokušavajući odgovoriti na pitanje kojim bi se kriterijima vodio vjernik, sugovornik kaže: „Smatram da se svatko u svojoj savjesti treba sastati sa sobom te pronaći onaj obzor, onu figuru, onu moguću opciju političkoga djelovanja koja će u budućem sazivu Europskoga parlamenta najviše i najbolje čuvati dobro Europe u njezinoj cjelini te će u najpotpunijoj mogućoj mjeri zastupati kršćansku viziju. Naputak je vrlo općenit, ali ne može biti drugačiji nego takav.“