Koncelebrirali su svećenici Karlovačkog dekanata te domaći župnik mons. Antun Sente, ml., rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković i grkokatolički župnik u Karlovcu protojerej stavrofor Željko Pajić.

Vlč. Paulić u homiliji se osvrnuo na pitanje čovjekove duše. Kazao je da je duša sastavni dio čovjeka, ali se često zaboravlja na nju. Nastavio je govoreći da je upravo briga o duši ono o čemu Krist govori kada kaže: „Ta što će koristiti čovjeku ako sav svijet stekne, a životu svojemu naudi?“

Predslavitelj je primijetio da čovjek, iako je ispunio sve svoje planove i ambicije biva nesretan, očajan i u frustraciji. To se događa jer mu je duša ranjena jer se nije vodio božanskom logikom, već ljudskom, to jest svjetskom. Zato, iako je zadobio cijeli svijet, svom je životu naudio te mu je zbog ranjene duše, koja je uporište života, život gorak.

„Duša se puni kada se vodio božanskom logikom, a to je logika ljubavi, usmjerenosti na drugoga, duša se puni kada je cilj našega života dobro drugoga“, rekao je propovjednik. Pojasnio je kako se to postiže Kristovim riječima: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“

Vlč. Paulić je zaključio da, ako se čovjek odrekne samoga sebe, to jest podredi svoj cilj Božjem cilju vječne radosti i usmjeri svoj život prema bližnjima, ako prihvati svoj križ kao znak bezgranične ljubavi, one Kristove ljubavi do smrti, duša će mu biti cijela i ispunjena. Nestat će gorčine i frustracije u životu te će mu i život zacijeliti.

Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi župnog zbora „Sveti Josip“ pod ravnanjem s. Blandine Rakarić uz orguljsku pratnju mo. Krešimira Klarića.

Za vrijeme misnih slavlja tijekom dana molilo se za domovinu Hrvatsku, za poginule, nestale i preminule branitelje, za članove njihovih obitelji, kao i za sve one koji su kroz povijest nadahnuti Kristovom porukom ljubavi ugradili svoje živote za dobrobit hrvatskoga naroda kojemu je sveti Josip već 335 godina nebeski zaštitnik.

Zbog sanacije oštećenja nastalih u nedavnom prostoru misna slavlja nisu bila moguća u župnoj crkvi Gospe Snježne na Dubovcu, nego su bila u Hrvatskom nacionalnom svetištu svetog Josipa.