Budi dio naše mreže
Izbornik

Proslavljena 200. obljetnica dovršetka izgradnje župne crkve sv. Mihovila u Odžacima

Odžaci (IKA)

Subotički biskup Slavko Večerin predslavio je na svetkovinu sv. Mihaela, Gabriela i Rafaela, u srijedu 29. rujna, misu o proslavi župnog proštenja i 200. obljetnice dovršetka gradnje župne crkve u Odžacima.

Župnik preč. Jakob Pfeifer na početku slavlja pozdravio je biskupa ordinarija, svećenike suslavitelje iz okolnih župa, vjernike te goste iz dvije kršćanske zajednice, episkopa bačkog Irineja Bukovića, njegovog vikarnog episkopa Jeroteja Petrovića, te biskupa Slovačke evangeličke Crkve Augsburškog vjeroispovijedanja u Srbiji Jaroslava Javorńika s kojima i osobno prijateljuje već dugi niz godina, razvijajući ekumensku suradnju.

Biskup Večerin u homiliji je, prikazavši lik i djelovanje sv. Mihovila arkanđela, posvijestio vjernicima da je borba protiv oholosti Zloga i danas aktualna. „Svjesni smo koliko oholost može prouzročiti zla u svijetu. Od prvih ljudi do današnjega vremena, ta zla sklonost obuzima ljude u svim kategorijama i staležima. Čovjek u svojoj oholosti i samodopadnosti uvijek se nastojao udaljiti od Boga ili zauzeti njegovo mjesto. To redovito vodi i čovjeka i svijet oko njega u propast“, kazao je biskup.

„Zato je“, nastavio je, „toliko ovisnika, prijevara, ubojstava, toliko stradanja nevinih od prometa do razbojstava. Pitamo se kako ostati u tome branitelj dobra, kad se čini da je dobro toliko puta pobijeđeno, a da zlo nastavlja svoje postojanje? Moguće je, u pokušaju da svakodnevno pobjeđujemo zlo, jer je ono već pobijeđeno. Vjera nas uči da je Isus svojom žrtvom na križu i uskrsnućem pobijedio svaki grijeh, zlo i samu smrt“, rekao je mons. Večerin.

Navodeći da je arkanđeo Mihael predvodnik nebeske i anđeoske vojske te čuvar i branitelj zajedništva, dodao je da „boreći se sa Zlim, sv. Mihovil bdije nad ljudskim rodom, želeći ga osloboditi zla i grijeha. U tu borbu uključeni smo svi, kao čovječanstvo i kao pojedinci. Mnogo puta se čini da je bolje biti na strani zla, jer to možda donosi neke koristi, ali znajmo da na kraju pobjeđuje dobro, jer je Bog dobrota. Dobar čovjek vidi dobrotu u svakome, a loš vidi u svemu zlo. Stoga nemojmo svoj nutarnji mir ugrožavati razmišljajući o nedostatcima drugih. Ako nas netko povrijedi, iako je teško, prijeđimo preko toga i budimo poput ruže koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji ga želi posjeći.“

Kazavši da Crkva od najstarijih vremena prema sv. Mihaelu gaji osobito štovanje i pobožnost, biskup Večerin je rekao da ga u borbi protiv sila zla promatra kao svoga moćnog zaštitnika, koji je trajno prisutan. „Kao vjernici kršćani pozvani smo biti anđeli svim ljudima, braneći ih od zla i pomažući u dobru. Ta služba nije laka, ali ako se obavlja kršćanski, donosi mnogo radosti i zadovoljstva. Biti anđeo sa sobom donosi značajku blagosti, ljubaznosti i čistoće. Kao što su oni službenici Božji i nosioci dobra, budimo i mi službenici jedni drugima i donosimo dobro, pazeći na dobar glas o drugima“, zaključio je propovjednik.

Na koncu mise, preč. Pfeifer, budući da je imenovan novim arhiprezbiterom Bačkog arhiprezbiterata (obuhvaća dekanate Bač i Novi Sad), položio je ispovijest vjere i prisegu vjernosti pred biskupom Večerinom.

Uz zahvalu, nazočnima se obratio i episkop Irinej Buković.

U slavlju su sudjelovali brojni domaći vjernici i hodočasnici.

Pjevanje je predvodio Mješoviti zbor „Santa Maria“ iz Bača kojim je ravnao David Bertran.

Župa u Odžacima obnovljena je 1759. godine. Prva župna crkva izgrađena je 1768., a sadašnja velebna, s jednim centralnim i dva manja pokrajnja tornja, klasicističkih odlika, građena je od 1818. do 1821. Njezinoj gradnji i uređenju doprinijeli su brojni vjernici Nijemci, napose obrtnici i vlasnici tvornica, koji su do konca Drugoga svjetskog rata činili vjerničku većinu. Od 1970. godine crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Današnji broj vjernika vrlo je mali, a među njima su Hrvati, Mađari, Albanci, Nijemci i Slovaci. Do danas je očuvan liturgijski pastoral na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i slovačkom jeziku.