Proslavljena misa povodom manifestacije „Slováci do Drlaku“
Foto: M. Knežević // Misa povodom održavanja manifestacije „Slováci do Drlaku“
Josipovac (IKA)
U prigodi održavanja 14. folklorno-umjetničku manifestaciju Slováci do Drlaku u Josipovcu Punitovačkom u subotu 3. rujna vlč. Ivica Zrno slavio je misu u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela.
Matica slovačka Josipovac 2. i 3. rujna 2022. u Josipovcu Punitovačkom organizirala je 14. folklorno-umjetničku manifestaciju „Slováci do Drlaku“. Josipovčani su proslavili i 30. obljetnicu Saveza Slovaka u RH, a poseban naglasak stavio se na tradicionalnu josipovačku pokladnu masku – medvjeda. Upravo ta maska uvrštena je na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Program manifestacije u subotu 3. rujna započeo je večernjim euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Mihaela arkanđela u Josipovcu Punitovačkom. Euharistijskome slavlju prisustvovali su domaćini, članovi SKUD-a Braća Banas odjeveni u slovačke narodne nošnje, kao i gosti, sudionici manifestacije iz raznih krajeva Hrvatske i okolnih zemalja. Tijekom mise molili su i pjevali na slovačkome jeziku.
Misno slavlje predvodio je punitovački župnik vlč. Ivica Zrno u zajedništvu s vlč. Dominikom Ralbovskym iz Selenče. Također, prisutne su bile i s. Kristina Ralbovsky te voditeljica Misijskoga centra bl. Zdenke Schelingove u Josipovcu Punitovačkom s. Renata Bunjova, koja već dugi niz godina surađuje s josipovačkim Slovacima.
Započevši misno slavlje, vlč. Zrno pozdravnim riječima obratio se vjernicima riječima: „Sve vas srdačno pozdravljam u ovom Božjem domu jer okupljeni smo slaviti Njegovo veliko i sveto ime. Sve vas pozdravljam poradi ovoga vjerničkoga čina, kojeg činite i izvršavate u ovome trenutku i, uistinu, lijepo je i veličanstveno sve to. Lijepo kaže Sveto pismo – Bog sve stvara. Onda i u konačnici, kao vrhunac, stvara i čovjeka. I svaki puta se ističe da Bog gleda i svaki put dođe do zaključka da je to dobro, a za čovjeka kaže da je veoma dobro“.
U propovijedi je vlč. Zrno, u duhu manifestacije, naglasak stavio na važnost čuvanja kulturne baštine, koja ujedinjuje narod i daje mu jedinstveni identitet pojačavajući osjećaj pripadnosti. Prisjećajući se svoje službe u Njemačkoj, istaknuo je jednu homiliju koju je održao prije početka kulturno-umjetničke manifestacije za Hrvate u Njemačkoj. Osvrćući se na taj događaj, a sudjelujući u josipovačkoj manifestaciji, dolazi do zaključka da su takva događanja izuzetno bitna za osjećaj zajedništva naroda.
„Ljudi se jako dobro osjećaju kada se održavaju ovakvi događaji i manifestacije. Ja to mogu veoma dobro razumjeti. Bez obzira na moj staž, sve skupa šesnaest godina provedenih u Njemačkoj i Vojvodini, uvijek se sjetim i vratim u te trenutke kada smo se družili po našoj folkloraškoj osnovi. I meni znači to kulturno blago i uvijek se divim tome. S radošću promatram kako gajite svoju kulturu i svoj identitet, i to daleko od svoje matične zemlje“, rekao je župnik Zrno.
Poručio je okupljenima da se trude „živjeti čestito kao naš narod. Kažem ‚naš narod‘ jer, budući da sam još uvijek nov ovdje u župi, kada me predstavljate i želite istaknuti tko sam, kažete: ‚To je naš novi župnik.‘ Kako to lijepo zvuči. Kako je lijepo graditi zajedništvo u različitosti kultura, graditi to jedinstvo i zajedništvo na ovome prostoru znajući da križ koji nas zna ponekad stiskati, a i kada znamo biti jedni drugima križ, da ćemo tek zajednički lakše nositi, ujedinjeni. Ni Krist nije sam ponio do Golgote križ, pomogao mu je Šimun Cirenac, dakle pomogao mu, olakšao mu. Sestre i braćo, olakšajmo si život. Budimo tu jedni za druge. Budimo jedni drugima ‚Šimuni Cirenci‘, oni koji će pomoći nositi križ. To je poziv na Njegov put“.
Manifestacija se nastavila odvijati na josipovačkom nogometnom igralištu Drljak uz nastup folklornih skupina te zabavni i gastroprogram.
Josipovac Punitovački jedno je od četiriju mjesta koja pripadaju Općini Punitovci. Slovaci sa sjevera Slovačke (okolica Nove Bystrice) 1870-ih na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera dolaze na josipovačko područje krčiti šume, a ugovorom im je dana zemlja. Slovaci 1881. na raskrčenome području osnivaju selo Josipovac Punitovački, a selu daju naziv Josipovac prema biskupu J. J. Strossmayeru.