Dobrodošlicu nadbiskupu su, u ime župljana, izrazili članica pastoralnog vijeća Marija Vuković te župni vikar o. Marko Šop.

U propovijedi, nadbiskup je istaknuo veličinu Marijine majčinske brige za Crkvu obzirom na to da je i sama bila osjenjena Duhom Svetim s apostolima na blagdan Pedesetnice. I kako se tumači u konstituciji Lumen gentium, Marija, budući da je bila poslušna, postala je uzrokom spasenja sebi i svemu ljudskome rodu. Bliska je vjernicima jer je koračala putem vjere, a uzor im je jer je sjedinjenost sa Sinom sačuvala sve do križa. I papa Franjo poziva vjernike koji žele istinski vjerski rasti da zažive tri stvarnosti: križ, hostiju i Blaženu Djevicu Mariju.

Nadbiskup Kutleša istaknuo je da je „Isus čas svog razapinjanja na križu navješćivao kao trenutak proslave i uzdignuća koji je trebao ujediniti njegove učenike, ali i skupiti sve ‚raspršene sinove Božje‘. Govorio je: ‚A ja, kad budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi‘ (usp. Iv 12, 32; 11, 51-52). Ovaj skup učenika podno križa, o kojem smo čuli u Evanđelju po Ivanu, prikazuje početak izvršenja tog proroštva o zajedništvu onih koji vjeruju. U vodi i krvi koje su potekle iz Kristova probodenog srca na križu, potekla je milost sakramenata po kojima se Crkva neprestano obnavlja i živi.“

Na pitanje: Zašto baš križ? „odgovor nalazimo u samome Isusovu životu: bio je znak osporavan jer je ostao dosljedan poslanju koje mu je povjerio Otac. Svatko će od nas, draga braćo i sestre, ukoliko želi ostati dosljedan svojoj vjeri, savjesti i uvjerenjima, kad-tad naići na protivljenja i progone. Svaki značajan zaokret ljudske povijesti izronio je iz žrtve ljudi velikoga srca koji su bili u stanju promatrati stvarnost i uzročno-posljedične veze u njoj na dubljoj razini od prolaznih trendova i nametnutih agendi. Pšenično zrno mora umrijeti da donese plod! A Isusova žrtva neusporediva je s bilo kojom drugom, jer on je Bog. U tragediji njegove smrti očitovala se sva tragična čovjekova izgubljenost, ali i ljubav koja je jedina mogla čovjeku vratiti izgubljeno dostojanstvo“, rekao je mons. Kutleša.

Govoreći o hostiji, euharistijskom kruhu nadbiskup je kazao da „Crkva jasno uči da je preduvjet blagoslovljene pričesti stanje milosti. Ako smo svjesni teškog grijeha koji nije ispovjeđen, pristupanje svetoj pričesti je svetogrđe koje umnožava grijeh.“

„Upravo je stoga svijetu sve potrebnija kršćanska nada. A ima li veće nade od one upisane u maloj bijeloj hostiji u koju se obnavljanjem Gospodinove žrtve upisuje obećanje obnovljenog čovječanstva u ljubavi? Mi smo vjernici pozvani svojim životom biti znak i sredstvo te obnove. Zato, hrabro naprijed. S velikim marom radimo oko spasenja svojih duša i duša svojih bližnjih. Tako će se, malo pomalo, obnavljati i naše obitelji, zajednice i cijeli svijet“, poručio je mons. Kutleša.

Govoreći o Mariji, nadbiskup Kutleša je rekao da „kao što bez križa ne možemo razumjeti žrtvenu narav euharistijskog otajstva, tako bez križa ne možemo razumjeti ni važnost Blažene Djevice Marije u životu Crkve. Crkva nas uči da riječi koje je Isus izgovorio svojoj Majci s križa: ‚Ženo, evo ti sina.‘ i učeniku: ‚Evo ti Majke!‘ izražavaju njezino novo duhovno majčinstvo rođeno iz srca vazmenog otajstva. U Crkvi se trajno nastavlja njezina majčinska prisutnost.“

„Ako nam je, dragi vjernici, danas išta potrebno, to je onda prosuđivanje stvarnosti srcem koje razmatra i čuva Božje tajne: njegovu riječ, njegove zapovijedi, njegovu volju. Baš poput Marije“, istaknuo je predslavitelj.

„Isusovu Majku pod križem spominje samo evanđelist Ivan. Na prvi pogled Isus s križa izvršava svoju sinovsku dužnost povjeravajući svoju majku na brigu ljubljenom učeniku. No, ovaj čin ima i dublju duhovnu dimenziju novih odnosa zajedništva koji vladaju u Crkvi. Prema Ivanu, Isus majku naziva ‚ženo‘ kao na svadbi u Kani, što nosi prizvuk Žene iz Knjige Otkrivenja u kojoj se kršćane naziva ‚potomstvom‘ Žene zaodjenute Suncem, majke Otkupiteljeve koja one što čuvaju Božje zapovijedi prati i štiti usred svih nevolja sadašnjega vremena (usp. Otk 12, 17).

Dragi vjernici, naše zajedništvo s Bogom mora biti vidljivo i u našim međusobnim odnosima. Kada Mariju, kao što je to učinio ljubljeni Učenik, primimo u svoj dom, u njemu ne može biti mjesta razdorima, hladnoći, nestrpljivosti, nepoštivanju Božjih zapovijedi. Primajući Mariju k sebi primamo i svu duhovnu stvarnost Crkve, odnos zajedništva vjernika s Ocem po Sinu u Duhu Svetome. Po tom smo zajedništvu pozvani preobražavati i naše odnose i cijeli svijet. Dajmo se, stoga, baš poput djece, u Marijine ruke. Neka nas ona vodi i izmoli snagu Duha Svetoga, snagu vjere koju je vjerno sačuvala do kraja i zavrijedila zvati se našom Majkom i Majkom Crkve“, zaključio je nadbiskup Kutleša.

Na slavlju su se okupili brojni vjernici. Pjevanje je predvodio zbor mladih pod ravnanjem Amande Letice. Nakon mise druženje se nastavilo ispred župnog dvora.