U homiliji je vladika Stipić protumačio vjernicima poruku Teodorove subote koja se uvijek obilježava na prvu subotu svete Četrdesetnice. „Sveti Teodor je bio vojnik u rimskoj vojsci. U istočno-kršćanskoj tradiciji naziva ga se Teodor Tiron, po imenu grada Tira, ali i po grčkoj riječi ‘tiron’ za vojnika novaka. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji obično ga se naziva Teodor iz Amase, po imenu antičkoga grada Amase u Pontu gdje je pretrpio svoje mučeništvo. Kad je počeo progon kršćana, Teodor nije krio da je kršćanin te je zbog toga osuđen i zatvoren u tamnicu. U tamnici mu se Krist javio i ohrabrio ga riječima: ‘Ne boj se, Teodore, ja sam s tobom. Ne uzimaj više zemaljske hrane i pića jer ćeš sa mnom biti na nebesima, u drugom vječnom i neprolaznom životu’. Teodor je spaljen na lomači. U 12. stoljeću tijelo mu je preneseno u Brindisi, Italija, gdje se slavi kao zaštitnik grada. Kršćani su od početka držali da sv. Teodor ima iscjeliteljske moći i donosili osobito bolesnu djecu u njegove hramove. Dok ga Katolička Crkva rimskog obreda slavi 9. studenog, katolici bizantskog obreda slave ga 17. veljače i prve subote Velikoga posta koja se i nazva Teodorova subota“, poručio je.

„Ovaj spomen prve subote potiče vjernike da se ohrabre u svetom postu kao što je i Krist Teodora ohrabrio na post pred mučeništvo. Također, Teodor je povezan i s čudom kojega je učinio kada je car Julijan Otpadnik dao poškropiti krvlju žrtvovanu idolima pšeničnu kašu koju su kršćani u vrijeme posta pripremili blagovati. Sveti Teodor je to u snu objavio biskupu Eudoksiju i kršćani se nisu opoganili. Zato se na ovaj dan blagoslivlja zaslađena pšenična kaša ‘koljivo’ koju vjernici blaguju u spomen na ovog velikog mučenika čije svjedočanstvo neka nas hrabri i nadahnjuje u svetom postu. Postimo kako bismo bili bliže Kristu i da bismo živjeli pravednijim i kreposnijim životom, da bismo na koncu blagovali nebesku Pashu s Kristom u vječnosti, kako je sam Gospod svetom Teodoru objavio“, rekao je vladika Stipić.

S vladikom Stipićem suslužili su zagrebački župni vikar o. Gorazd Bastašić i đakon Ante Jurković, a pjevanje su predvodili bogoslovi Grkokatoličkog sjemeništa, izvijestila je Križevačka eparhija.