Na Konferenciji su održana 22 predavanja. Predavači su dolazili iz različitih dijelova svijeta: Europe, Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Afrike.

U ime Hrvatske redovničke konferencije (HRK) i Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, u srijedu 4. svibnja predavanje na temu „Knjižnice redovničkih zajednica: Baština iz prošlosti i vizija za budućnost. Primjer Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda“ održale su dr. Jasna s. Krista Mijatović, tajnica HRK i dr. Breza Šalamon-Cindori, voditeljica Matične službe za specijalne knjižnice pri NSK.

Tijekom dvomjesečnog razdoblja (ožujak i travanj) 2021. godine, HRK je u suradnji s NSK provela istraživanje o knjižničnoj građi i knjižnicama redovničkih zajednica u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 108 samostana iz 39 redovničkih zajednica. Svrha je istraživanja, na temelju dobivenih rezultata, razmotriti mogućnosti i strategije pri kasnijem eventualnom stvaranju baze podataka o knjižničnoj baštini redovničkih zajednica. Istraživanje se sastoji iz dva dijela. Prvi dio donosi rezultate prikupljene uz pomoć upitnika: broj i rasprostranjenost knjižnica/zbirki, razdoblje iz kojega datiraju, opseg, vrstu i uređenje knjižnične građe, učestalost njenog korištenja te viđenje uloge knjižnica redovničkih zajednica u sadašnjosti, ali i za budućnost. Drugi dio istraživanja prikazuje ishode u procesu katalogizacije i zadobivanja statusa kulturnog dobra za građu u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Taj vrlo zahtjevan proces vodile su dvije stručne osobe za stare i rijetke knjižnične zbirke, gosp. Juraj Lokmer i gđa Fila Bekavac Lokmer, u suradnji s brojnim volonterima i uz podršku lokalnih gradskih uprava.

Provedeno istraživanje u službi je preporuka Papinskog povjerenstva za crkvena kulturna dobra i predstavlja tek prvi korak u provedbi inventarizacije/katalogizacije crkvenih kulturnih dobara. Istraživanjem se, prije svega, potiču redovničke zajednice na veću zauzetost oko upoznavanja, očuvanja i vrednovanja vlastite pisane baštine. Budući da su u provedbu istraživanja uključene jedna crkvena (Hrvatska redovnička konferencija) i jedna društvena institucija (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), istraživanje doprinosi jačanju međusobnog povjerenja i suradnje između Crkve i države kako bi obje strane, svjesne velike važnosti i dragocjenosti kulturne baštine redovničkih zajednica, učinile sve „da se ta baština očuva, da se napravi njezin popis, da se osigura njezina zaštita i omogući daljnje povećanje“, kako je navedeno u Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske.