Pozvavši sve nazočne da razmišljaju o trajnim vrijednostima izgrađenima na temelju Isusa Krista, Kralja svega stvorenoga, kojemu je povjeravala i svojim životom vjeru potvrdila sv. Katarina, provincijal Renić je govoreći o slikama neba, kako ih vide pojedini teolozi, tumačio značenje tog vječno otvorenoga teološkog mjesta i pojma.

„Nebo je ozbiljna činjenica o našoj budućnosti, stanje sigurno ljepše nego što ga možemo zamisliti i opisati. Ipak, nemojmo prestati sanjati o nebu, ni moliti se onima koji su već ondje. Na vratima ove crkve stoji ‘Domus Dei et porta coeli – Kuća Božja i vrata nebeska’. Njezina ljepota bila je način kako su se naši preci nadahnjivali nebom, da bi mogli izići van i mijenjati svijet. To je naše zvanje. Dok se družimo s nebom onako kako možemo, očekivanje neba, nada koju nam daje Isus Krist Nebeski Kralj, oplemenjuje i snaži naše živote već ovdje i sada, kao što je osnažio život svete Katarine“, zaključio je dr. Renić.

Na kraju misnoga slavlja provincijalu Reniću, okupljenim svećenicima, pjevačkom zboru, kao i svim hodočasnicima u crkvu Sv. Katarine, prigodnu riječ zahvale uputio je rektor akademske crkve Sv. Katarine i župnik župe sv. Marka preč. Vladimir Magić, kojemu je to bila 40. proslava blagdana sv. Katarine u toj drevnoj gornjogradskoj crkvi. Ujedno je i pojasnio povezanost otaca isusovaca s tom crkvom, je su upravo oni u 17. stoljeću, otvorivši u Zagrebu gimnaziju, uz svoj kolegij sagradili predivnu baroknu crkvu Sv. Katarine, biser sakralne umjetnosti u gradu Zagrebu, a danas se ta povezanost nastavlja tako da isusovci predvode misna slavlja i propovijedaju na blagdan sv. Katarine. Zagovoru svete Katarine utječu se osobito zvanja povezana s akademskim obrazovanjem : filozofi, teolozi, nastavnici, studenti, izdavači knjiga, knjižničari, ali također i proizvođači papira, krojačice, mlinari te keramičari.

Liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti akademski zbor crkve Sv. Katarine pod ravnanjem Vesne Hećimović, a na novoobnovljenim orguljama pratila ih je ravnateljica Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković” Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu doc. art. Mirta Kudrna. Mise su se toga dana slavile također u 9, i 18 sati.