Nakon molitve predstojnik Ureda Ivica Žuljević pozdravio je požeškog nazočnog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje te sve ravnatelje, zahvalio im za dolazak te predstavio dnevni red sjednice.

Potom je biskup Škvorčević pročitao ulomak iz evanđelja i na temelju toga uputio sudionicima susreta prigodnu riječ. Spomenuo je kako evanđelist Marko bilježi da se Isus jedne subote zajedno s učenicima uputio u svoju zavičajnu sinagogu te je ondje naučavao. Svi su se divili i zapitivali otkud mu mudrost kojom je govorio. Ali tada dolazi do preokreta: nazočni su svrnuli svoju pozornost na njegovo podrijetlo, spominjući mu oca drvodjelju, majku i drugu rodbinu te ga nisu prihvatili, unatoč izvanredno snažnom govoru i čudesnim djelima za koja su čuli da ih je činio. Sam je Isus ustvrdio kako prorok nema časti u svom zavičaju, a evanđelist dodao da on nije među njima mogao učiniti nijedno čudo, osim što je ozdravio nekoliko bolesnika, zaključivši da se čudio njihovoj nevjeri.

Biskup Škvorčević rekao je ravnateljima kako je ohrabrujuće čuti da je i Isus u određenim situacijama doživio neuspjeh. No, istaknuo je kako je „navedena epizoda njegova života poučna za naša nastojanja u katoličkim školama“. Spomenuo je kako se identitet tih škola ne sastoji prvenstveno u stručnom poučavanju i usvajanju znanja, jer se to nastoji činiti i u drugim školama, nego u osobi Isusa Krista, koja je u njihovu središtu. Naime, protumačio je biskup, Katolička Crkva vjeruje da je on svojom pobjedom nad smrću ostvario spasenje za svakog čovjeka te je „u njemu naše istinsko dostojanstvo i punina postojanja“. Stoga je razumljivo da je – uz usvajanja znanja – vjera bitna sastavnica koju trebaju promicati katoličke škole. Istaknuo je kako navedeni evanđeoski prikaz svjedoči da nije dovoljno znanje o Isusu Kristu, nego njegovo prihvaćanje, povjerenje u njega, i životno predanje njegovoj osobi te usvajanje njegovih mjerila za vlastito djelovanje i odnos prema drugim ljudima, u otvorenosti bez isključivosti, u poštovanju i ljubavi, spremnosti na dijalog sa svima. „Otvorili smo katoličke škole kako bismo pomogli djeci, mladima i njihovim roditeljima da zagledani u Isusa Krista pronađu u njemu svoju sudbinu i smisao“, zaključio je biskup.

Istaknuo je kako je stoga poseban izazov katoličkih škola povezan s pitanjem kako mladima pomoći da budu vjernici i rastu u povezanosti s Isusom Kristom, jer vjera nije nešto što se može naručiti, negdje nabaviti, kupiti, dobiti, nego se rađa kao dar. Kazao je da iskustvo povjerenja stječemo u prijateljstvu, jer ono se rađa iz uzajamnog povjerenja, iz slobode bez preduvjeta ili prisile. Povjerenje je događaj duha među dvjema osobama te nije podložno našem gospodarenju njime ili manipuliranju. Povjerenje omogućuje susret na najdubljoj razini našeg bića i potvrđuje nas u našoj posebnosti paradoksalnim putem otvaranja sebe za drugoga, svojevrsnim napuštanjem sebe, izlaskom iz vlastite samodostatnosti, po kojoj postajemo mi u prijatelju i on u nama. Upravo tako je tvrdio Isus za sebe i Oca: „ja u njemu i on u meni“, poželjevši da snagom svoje ljubavi s križa on „bude u nama i mi u njemu“. Biskup je naglasio kako je vjera u vrijeme individualizma, čestog jednosmjernog inzistiranja na osobnim pravima i slobodama, zatvaranja u samodostatnosti svake vrste silno važna sastavnica u izgradnji mladog čovjeka, jer ga otvara za drugoga, u konačnici za ono što je iznad pozitivističkih metoda provjerljivosti, za neizmjerno, onostrano, za koje je on tematiziran u svom duhovnom biću. Služenje toj cjelovitosti odgoja mladog čovjeka posebna je zadaća katoličkih škola, ustvrdio je biskup. Kazao je ravnateljima da se vjera ne može drugome nametati, pa tako ni djeci i mladima, ali je učitelji i drugi djelatnici katoličkih škola trebaju očitovati svojim velikim povjerenjem prema mladima u kojem će oni prepoznati njihovu povezanost s Isusom Kristom, ishranjenost njegovim Duhom, vrijednosti koje su od njega naučili i od kojih žive te će tim putem u svojoj slobodi poželjeti i oni biti njegovi prijatelji, oblikovati svoj život po njegovim mjerilima. Još je biskup dodao kako je u tom pogledu vjeronauk u katoličkim školama od posebnog značenja, jer se ne ograničava tek poučavati nešto o Isusu Kristu i vjeri, nego uvoditi djecu i mlade u život po vjeri. Biskup je potaknuo ravnatelje katoličkih škola na radost u poslanju koje im je povjereno, da u organizaciji školskog sustava budu ponajprije promicatelji osobe Isusa Krista, zaželjevši da on bude njihova snaga i smisao.

Predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole Ivica Žuljević upoznao je ravnatelje s personalnim promjenama u vodstvu pojedinih katoličkih škola te predstavio nove ravnatelje: s. Danijelu Barbarić, ravnateljicu Katoličke osnovne škole Svete Uršule u Varaždinu; fra Ivana Crnkovića, ravnatelja Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu; Danijelu Zrinski Brnušak, ravnateljicu Salezijanske osnovne škole u Zagrebu i don Danijela Dragičevića, ravnatelja Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci. Poželio im je dobrodošlicu u zajednicu ravnatelja katoličkih škola te blagoslovljen početak u novoj službi, naglasivši da uvijek mogu računati na pomoć i suradnju Ureda.

Tajnik Ureda Danijel Holeš upoznao je ravnatelje s detaljima dogovorenih Stručnih skupova tijekom školske godine 2022./2023. za tajnike i računovođe, stručne službe u školi, ravnatelje i nacionalnim susretom svih djelatnika katoličkih škola u Šibeniku 2023. godine. Na dnevnom redu bila je i redovita ovogodišnja smotra gimnazijskih zborova 26. studenoga u Rijeci te smotra glazbenih i scenskih aktivnosti katoličkih osnovnih škola u Zagrebu 13. svibnja 2023. godine. Sportska natjecanja (nogomet, košarka, odbojka i šah) srednjoškolskih učenika organizirat će se 21. i 22. travnja 2023. godine u Sinju gdje će domaćin biti Franjevačka klasična gimnazija.

Tajnik Holeš upoznao je ravnatelje s detaljima Tečajeva dodatnih kvalifikacija za djelatnike katoličkih škola koji će se održavati u četiri centra: Zagrebu, Zadru, Požegi i Rijeci, a nositelj projekta je Hrvatsko katoličko sveučilište u suradnji s Nacionalnim uredom za katoličke škole. Tečajevi su prvenstveno predviđeni za sve trenutačne djelatnike katoličkih škola, a zatim i za one koji će ubuduće raditi u katoličkoj školi. Cilj Tečaja je omogućiti što kvalitetnije vjersko i znanstveno formiranje djelatnika koji su ujedno temelj odgojno-obrazovnog procesa i izgradnje katoličkog identiteta katoličkih škola.

Na sastanku je bilo govora o dopunama predmetnih kurikula za potrebe katoličkih škola koji su od ove školske godine 2022./2023. obvezni u katoličkim školama kao i o dopunama međupredmetnih tema s kojima se ulazi u probnu provedbu. Na kraju sjednice ravnatelji su se dotaknuli teme energenata, njihovog poskupljenja, Uredbe Vlade RH o ublažavanju energetske krize te financijskim poteškoćama s kojima se susreću katoličke škole.