Nova strateška preslagivanja na globalnoj skali prema sugovorniku uklapaju se u ne tako novu teoriju o „veleprostorima“. „Riječ je o ideji njemačkoga pravnika i političkoga teoretičara Carla Schmitta iz 1939. godine prema kojoj bi svijet trebalo podijeliti u nekoliko veleprostora (»Großräume«) kojima bi upravljali hegemoni, odnosno dominantne države. Prevlast hegemona unutar vlastitoga veleprostora, uz pravilo neuplitanja u tuđa ‘dvorišta’, prema Schmittu doveli bi do stanja svjetskoga mira. Schmittova ideja danas je više nego aktualna jer je – u biti – riječ o konceptu multipolarnosti koji već godinama zastupaju autokratski vođe Rusije i Kine. U svojem drugom predsjedničkom mandatu tu je ideju – u grubim crtama – preuzeo i Donald Trump, koji otvoreno govori o njihovoj hemisferi i prijeti (donedavnim) europskim saveznicima“, tumači politolog Bekić.

No što je s Europskom unijom, čija je članica i Hrvatska? „Vodstvo Europske unije potpuno je nespremno za takav razvoj situacije. Čak bi se moglo reći da odbija prihvatiti novu stvarnost svjetske politike, tvrdoglavo se držeći postulata liberalnoga međunarodnoga poretka koji je došao do svojega kraja“, kaže dr. Bekić, koji potom razmišlja o smjeru kojim bi EU mogla krenuti.

S obzirom na ozbiljnost situacije, nameće se pitanje nesposobnosti ključnih političkih aktera u Hrvatskoj na suradnju oko ključnih pitanja i na oblikovanje što šireg nacionalnog konsenzusa u pitanjima koja se odnose na budućnost sviju. „Javnost može na idućim izborima kazniti one koje smatra najodgovornijim za opstruiranje normalnoga funkcioniranja države. Također, s obzirom na znatna odstupanja između Vlade RH i predsjednika države što se tiče vođenja vanjske politike, na svakom je biraču da procijeni kakav smjer podupire“, kaže, među ostalim, dr. Bekić.