Budi dio naše mreže
Izbornik

Redovnice hodočastile na Manastirine

Solin (IKA )

Redovnice su upoznate s antičkom Salonom, životom i mučeništvom sv. Dujma i ostalih solinskih mučenika

Solin, (IKA) – U jubilejskoj Dujmovoj godini 2004., vođeni geslom proslave “Stopama vjere”, u sklopu zajedničkog zavjetnog hodočašća u pohode svečevom grobu hodile su 28. ožujka redovnice iz cijele Splitsko-makarske nadbiskupije. Osim nekadašnjeg Dujmova groba, redovnice su posjetile ostatke Dujmove bazilike, te salonitanskog amfiteratra, gdje je nebeski zaštitnik Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije umro mučeničkom smrću.
Predvođene splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem i pastoralnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije Dragom Šimundžom, mnogobrojne okupljene redovnice hodočašće su počele upravo na mjestu Dujmove mučeničke smrti, salonitanskom amfiteatru, odakle su, uz molitvu i pjesmu, krenule u obilazak ostalih dijelova antičke Salone, a svoj su pohod završile na Manastirinama. Pomolile su se i pred sarkofagom s posmrtnim ostacima arheologa don Frane Bulića, koji je zaslužan za otkrivanje mnogobrojnih salonitanskih ostataka, a čija je želja bila da bude pokopan u sarkofagu na tome najstarijem kršćanskom groblju na otvorenom. Redovnice su upoznate s antičkom Salonom, životom i mučeništvom sv. Dujma i ostalih solinskih mučenika, koji su zajedno s Dujmom 10. travnja 304. vjeru posvjedočili vlastitim životom, a čiji su ovozemni ostaci počivali na više lokaliteta antičke Salone. Na Manastirinama je bio grob sv. Dujma, na Kapljuču svećenika Asterija i četvorice vojnika iz Dioklecijanove tjelesne straže, te na Marusincu grob sv. Anastazija – Staša koji je mučeništvo podnio nekoliko mjeseci nakon sv. Dujma. Mjesta gdje su ti mučenici bili pokopani prvi su kršćani posebno štovali, te su oko njih pokapali i druge vjernike, a oko Dujmova groba njegove nasljednike na tronu salonitanskog biskupa. Nad Dujmovim su grobom kršćani nakon prestanka progona najprije podigli manju spomen kapelicu, zatim skromnu crkvu i napokon na početku 5. st. veliku trobrodnu baziliku.