S. Robertina Vrbić, također je slavljenica zlatnog jubileja, ali zbog opravdanih razloga nije mogla nazočiti ovom događaju. Za vrijeme euharistijskog slavlja s. M. Lana Pecotić obnovila je zavjete na godinu dana. Proslavi zavjeta prethodilo je vrijeme desetodnevne formacije koju su vodili fra Rozo Brkić i vlč. Krunoslav Siroglavić. Priprema za slavlje nastavljena je duhovnim vježbama koje je imao fra Mijo Šarčević, kapucin.

Procesijom od samostana do župne crkve Svih Svetih u Blatu započela je svečanost. Euharistijsko slavlje predslavio je umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu s domaćim župnikom don Željkom Kovačevićem, vlč. Božidarom Tenšekom, župnikom Župe sv. Izidora u Širokom Polju vlč. Ivanom Markovićem, provincijalom Hrvatske salezijanske provincije don Milanom Ivančevićem i duhovnikom u Katoličkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Virovitici i Katoličkoj osnovnoj školi u Virovitici vlč. Krunoslavom Siroglavićem.

U propovijedi nadbiskup je istaknuo važnost predanja i nasljedovanja Krista po uzoru na bl .Mariju Propetog Isusa. „Danas primjećujemo u prvim klupama četu Isusovih odabranica koje su prije pola stoljeća položile zavjete i izrekle svoj ‘evo me, Gospodine, vršiti volju Tvoju’. Okupili smo se oko njih kako bismo s njima zahvalili Bogu na ovom danu i čestitati na velikom daru nesebičnog služenja i osvajanja ‘zlatne medalje’ u službi Bogu, Crkvi i čovjeku našega vremena. Vaša provincijalna glavarica, č. s. Mirjam, pozvala me prije nekoliko mjeseci da dođem u ovo svima vama znakovito i drago mjesto, pa budem i ja kao jubilarac dionikom vašega slavlja, kojeg ćemo sažeti u dvije obične riječi, zahvale i čestitke!“, istaknuo je mons. Puljić.

„Ovo je dan što nam ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu! Vama poštovane jubilarke idu naše iskrene i radosne čestitke. A sve vas, koje se ovom zgodom prisjećate svojih zavjeta i svojih obećanja, neka Bog obdari milošću kako bi uz Isusov križ iznova mogle biti brižljive i dobre prema svima, posebice malenima, siromašnima i potrebnima. Ne umarajte se iskrenom dobrotom i majčinskim srcem tražiti Isusa na poprištima ljudskoga jada i nevolje. Ponavljajte danas skupa s ovim odabranicama (i apostolom Petrom): Dobro nam je, Gospodine biti ovdje! S pjesmom na usnama i s radošću u srcu svi zahvaljujemo i kličemo: ‘Velika nam djela učini Svesilni, sveto je ime Njegovo’. S vašom utemeljiteljicom Marijom Propetoga Isusa obnavljamo njezinu duhovnu poruku da se temelj redovničkoga života bazira na vjeri, molitvi i trpljenju. To je, zapravo, ono što je Kongregacija za proglašenje blaženih i svetih u njoj otkrila i u dekretu o herojskim krjepostima objavila: ‘Ljubila Boga i čovjeka velikodušnim, postojanim i radosnim srcem’, ‘čvrsto se pouzdavala u Boga, ispunjavala njegovu volju, postojano radila na izgradnji Božjega Kraljevstva’, te posebice ‘iskazivala ljubav prema malenima, siromasima, bolesnima, grješnicima, starima i napuštenima’, ‘kao prava učenica svetoga Franje Asiškoga ljubila je nepodijeljenim srcem svog Propetog Gospodina, a siromaštvo i poniznost učinila najvećom životnom vrijednošću’. To je program koji shvaćaju i provode samo Božji ljudi. To je karizma koja je i vas oduševila prije pola stoljeća i privukla ići za Marijom, tim ‘biserom maloga Blata, i velikom ženom ponosnih Hrvata’“, protumačio je nadbiskup.

„U ovoj prigodi razmišljamo o posvećenom životu, kao i o činjenici koju ne može protumačiti nijedna znanost iako je u povijesti ljudskog roda tako očita: Čovjek je, naime, u svojoj etičkoj dimenziji duboko ranjeno biće. Ranjen je u svim svojim moćima: razuma, slobodne volje, srca i savjesti. U njemu, naime, postoje tri velike strasti koje je evanđelist Ivan opisao kao ‘požudu tijela, požudu očiju i oholost života’ (Iv 2,16). Samo u kontekstu tih bolnih ljudskih rana može se razumjeti veliki Božji dar ‘posvećenoga života’. I konačno shvatiti trajnu borbu dobra i zla, anđela svjetla i anđela tame, Mihovilovih i Luciferovih sljedbenika. Nedavno otvaranje Ljetnih igara u Parizu pokazalo je sjaj i jad suvremene europske kulture koja je podlegla rodnoj ideologiji, te otvorenim antikršćanskim duhom izrugivala najveće svetinje kršćanstva. Stoga, trebaju svijetu zauzeti vjernici, svete obitelji i Bogu posvećene osobe koji će u svim segmentima društva biti kvasac, sol zemlje i svjetlo svijeta“, poručio je mons. Puljić.

„To je živo i zauzeto željela Marija Propetoga Isusa kad je u duhovnoj oporuci napisala: ‘Kćeri moje, budite poslušne, ponizne i skromne poput Marije, te svetim ponašanjem i skromnošću vršite djela milosrđa svakim svojim činom kako bi se i za vas moglo reći: Božje milosrđe se u njima utjelovilo. Preobrazite naše zavode u prave misijske centre, ognjišta Kristove ljubavi, škole kršćanskog života u kojima se najstrože moraju izvršavati odredbe svete Crkve. To vam govori njezina nedostojna službenica, a vaša duhovna majka koja vas u Marijinom prečistom srcu sve ljubi i blagoslivlja’. Ona je posebice osjećala potrebu činiti duhovna i tjelesna djela milosrđa siromasima koje je smatrala ‘probranom i ljubljenom braćom raspetoga Gospodina’. Uz to je pokazala izvanrednu strpljivost u podnošenju bolesti i postojanost u nasljedovanju Isusa Krista. Nekoliko jednostavnih rečenica, koje je upućivala svojim sestrama, najbolje pokazuju njezinu duhovnost utemeljenu na tropletu rada (žrtve), molitve i poslušnosti. Neka i vama, štovane sljedbenice njezine karizme, Marija Propetoga Isusa pomogne da budete vjerne idealima posvećenog života kako biste mogle ‘svladavati sve moguće protivštine, svetošću biti Crkvi na radost, a djelom i ljubavlju promicati u svijetu njezin napredak’“, rekao je nadbiskup.

„Njezinim zagovorom i vašom naklonošću očekivati je i sada da vas u ovom kairosu crkvene i narodne povijesti Duh Božji iznova ‘zahvati i zgrabi’ kako biste ustrajale uz program Isusovoga govora na Gori. A da bi se to ostvarilo ne zaboravljajte onu četverostruku vjernost o kojoj je neumorno zborio sveti Ivan Pavao II., a to je ‘vjernost Kristu i Evanđelju; Crkvi i njezinom misijskom poslanju; idealima posvećenog života, te vjernost čovjeku našega vremena’. Vječni Oče, u svom neizmjernom milosrđu htio si da Krist za nas trpi sramotu Križa, da nas njegovom sinovskom poslušnošću oslobodiš od vlasti Zloga. Udijeli nam da iskusimo žarku ljubav prema Kristu i Crkvi koja izvire iz drveta Spasiteljeva slavnog križa, Po Kristu Gospodinu našemu“, poručio je mons. Želimir Puljić.

Nakon euharistijskoga slavlja svečanost se nastavila procesijom do samostana, molitvom u svetištu bl. Marije Petković.