Baviti se demokracijom iz perspektive obrazovanja vrlo je aktualna tema o kojoj se puno raspravlja, a takav pristup na poseban način pripada tradiciji Crkve te je jedini sposoban dati dugoročne rezultate. Stav je to pape Franje, koji je svoje misli o odgoju mladih za demokraciju – potencijalima i posljedicama – podijelio 18. ožujka sa sudionicima međunarodnog kongresa „Odgoj za demokraciju u fragmentiranome svijetu“, koji je u organizaciji Papinske zaklade Gravissimum Educationis održan u Rimu od 17. do 19. ožujka.

Sudjelovao je i rektor Tanjić, ujedno član Upravnog odbora Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta. U razgovoru za Vatikanski radio Pauli Mariji Stier, bivšoj studentici HKS-a, na tragu Papinih riječi, istaknuo je da odgoj i obrazovanje ne može biti samo tržišno orijentirano, već mora odgajati u duhu, u duši, u životu te da mora biti prožeto ljubavlju prema mladim ljudima.

Kako je objasnio rektor Tanjić, u sklopu Gravissimum Educationis, koju je osnovao sam papa Franjo, nastao je i program – udruženje 14 sveučilišta diljem svijeta, kojima je povjeren zadatak promišljati o važnosti odgoja za demokraciju u fragmentiranom svijetu iz njihovih konteksta. Dok Hrvatsko katoličko sveučilište nije izravno uključen u taj projekt, upravo se kroz učenje, pogled iznutra, ali i izvana, može vidjeti što se može sve učiniti, kazao je rektor.

Susret je to teoretičara, ali i praktičara. Generalni tajnik Zaklade mons. Guy-Real Thivierge, naglasio je da je važno razumjeti različite razine rasprave, od one više teorijske, intelektualne, duhovne, do konkretne stvarnosti na različitim geografskim područjima. Bolna, ratna stvarnost koju mnogi žive diljem svijeta, a koji je na europskom „kućnom pragu“ u Ukrajini, bila je u središtu i Papinih misli na audijenciji sa sudionicima.

Prije službenog, pripremljenoga govora, Sveti Otac govorio je o ratu u Ukrajini, potaknut pismom Yuriyja Pidlisnyyja, voditelja Povjerenstva za obitelj i laike Grkokatoličke Crkve u Ukrajini, predstojnik katedre za političke znanosti Ukrajinskog katoličkog sveučilišta te odgovaran za projekt koji je kongresu dao naziv. Rat je uvijek poraz čovječanstva, ponovio je te dodao poruku: „Mi obrazovani, koji radimo u prosvjeti, poraženi smo ovim ratom, jer smo s druge strane odgovorni. Ne postoje pravedni ratovi“.

Za rektora Tanjića ta je Papina rečenica jedna jasna izjava, koja je na prvi pogled za one koji rade u odgoju, možda poražavajuća. „Ali s druge stane, kako se obično kaže, kada je kritika, ona može biti spasonosna. Ona može pomoći da vidimo gdje smo, što smo dobro ili loše učinili i u kojem smjeru trebamo ići. U ovom trenutku jasno pred onim što se događa u Ukrajini, pred ratom – a Papa je jasno istaknuo da nema pravednoga rata – mi se svi moramo pitati – i pojedinci, roditelji, škola, sveučilišta, Crkva, društva, države, što smo učinili da odgojimo ljude, mlade ljude, jer tamo u ratu stradavaju ponajprije u direktnim borbama mladi ljudi, ali i oni koji donose odluke da toga rata ne bude”.

U odgojnom je sustavu nešto krenulo krivo, iako on nije jedini odgovoran, interpretacija je rektora Tanjića. Papa je dobro opisao stanje – ali nudi i rješenje. “Rekao je prije svega treba u mladim ljudima buditi tu čežnju za demokracijom, za važnošću demokratskog odgoja i da oni vide da taj demokratski odgoj nema za cilj samo jedno bogato društvo ili društvo koje će se nadmetati u ekonomsko-političkom životu, nego društvo koje će buditi svijest o važnosti bratstva, poštovanja, društvo koje će zapravo pomoći ljudima da vide tko je u potrebi, tko je bližnji i što je temelj tih naših odnosa. On je jasno pokazao da odgoj i obrazovanje ne može ići samo za tim da bude tržišno orijentirano, ne može ići samo za tim da obrazuje ljude za određena znanja ili sposobnosti, nego da ih mora odgajati u duhu, u duši, njihove živote i da mora biti prožeto ljubavlju prema mladim ljudima”.

Kako je kazao rektor Tanjić, svi se moramo zapitati kako je moguće da u ovom našem modernom društvu gdje se toliko pažnje posvećuje odgoju i obrazovanju, čini se da se nasilje ne umanjuje nego povećava. “Pred tim se nikada ne smijemo predati, duh koji će pomoći mladim ljudima da se oblikuje ne smije se nikada ugasiti, a katolička učilišta – visoka, ali i osnovne i srednje škole – imaju tu posebnu zadaću upravo u duhu Evanđelja, u duhu Crkve, odgajati ljude za mir, za pravednost, za poštivanje, i opet bih rekao za bratstvo i opće dobro. To treba biti cilj edukacije, a ne samo profit, tržište i razumijevanje svijeta unutar konkurentske borbe”.

Demokracija je sustav koji traži osobnu odgovornost, koji traži zalaganje, žrtvu, odricanje, ali i koji traži sposobnost slušanja, dijaloga, sposobnost prihvaćanja drugih, sposobnost da propitanja vlastitih stavova na temelju određenih temeljnih vrijednosti. Cilj na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, napomenuo je rektor Tanjić, na tragu je Papinih riječi – da studij ne bude isključivo stjecanje znanja ili vještina, već i odgoj za poštivanje, za razgovor, za različitost, za djelovanje na temelju kršćanskih vrijednosti. Da mladi shvate „koliko je važno činiti nešto za opće dobro, a ne samo za vlastitu karijeru“.

„S te strane ja mogu reći da sam uistinu zadovoljan kod naših studenata te što vidim i što svakodnevno svjedočim, što smo svjedočili i u pandemiji i u potresu, silnoj želji za volontiranjem. Mnogi volonteri, mnogi su na različite načine pomagali, mnogi su aktivni u svojim crkvenim ili društvenim zajednicama, mnogi su aktivni i na sveučilištu i ja s te strane imam veliko povjerenje u naše mlade i naše studente, a meni će ovo biti poticaj da na sveučilištu još više poradimo upravo onome što je Papa govorio“.

Osim sa sudionicima konferencije tijekom svog posjeta u Rimu rektor Tanjić susreo s prof. dr. sc. Hansom Zollnerom, profesorom na Institutu za psihologiju i predsjednikom Instituta za antropologiju, Interdisciplinarne studije o ljudskom dostojanstvu i skrbi Papinskog sveučilišta Gregoriana (bivši Centar za zaštitu djece). Profesor Zollner izrazio je svoje zadovoljstvo razvojem Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba kojem je upravo Institut za antropologiju dao podršku pri osnivanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u svibnju 2021.