Na poseban je način to učinio dolaskom u Zagreb 2011. godine gdje je okrunio tu svoju ljubav prema Hrvatskoj, kazao je vlč. Đurin.

Rektor Đurin naglasio je da je Benedikt XVI. prije nego je postao papa bio jedan od najbližih suradnika pape Ivana Pavla II.
„Znamo da je Benediktu bila draga Europa, da je puno govorio i želio da se vrati kršćanskim korijenima. On je želio, a to je rekao i u Zagrebu i u nekoliko drugih prilika, da Hrvatska Europi donese ono što ima, da donese svoju tradiciju i da svojim ulaskom u Europsku uniju ona obogati tu Europu, na poseban način zapadnu, svojom tradicijom, kulturom i duhovnošću. To je ono nešto što Europi nedostaje i što je on vidio da Hrvatska može dati“, istaknuo je rektor Đurin.
Posebnu povezanost papa Benedikt XVI. imao je s kardinalom Franjom Šeperom i Zavodom sv. Jeronima.
„Prst je Božji bio da je kardinal Ratzinger naslijedio našeg kardinala Šepera kao prefekta Kongregacije za nauk vjere 1981. godine. Bio je i na njegovom sprovodu početkom 1982. godine u Zagrebu, a nakon toga i na jednom simpoziju u Zagrebu. Bio je povezan i s nama u Rimu. Kao kardinal je 1998. predvodio slavlje Stepinčeva u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima kada je doista lijepo govorio o našem blaženom Alojziju Stepincu. Posebno ga je istaknuo kao primjera vjere, a na poseban način njegovu savjest koja je u teškom vremenu u kojem je živio bila svjetionik za ljude koji su u njega gledali“, rekao je vlč. Đurin.
„Benedikt XVI. je zaista na mnoge načine bio povezan s Hrvatskom. Znao je dobro što je Hrvatska i kakva je naša povijest i želio je pomoći i Hrvatima i Crkvi u Hrvatskoj“, zaključio je vlč. Đurin.