Prije okrugloga stola predstavljeni su rezultati drugoga vala anketnoga istraživanja o spremnosti na oprost i pomirenje Hrvata i Srba. Prvi val istoga anketnoga istraživanja proveden je godine 2000., a drugi val proveden je potkraj godine 2019. – te su predstavljene promjene do kojih je došlo nakon 20 godina. Istraživanje je izložio izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati istraživanja upućuju na slabe pomake u spremnosti hrvatskih građana na pomirenje s građanima srpske narodnosti sve dok se ne promijene okolnosti koje su dovele do sukoba i dok srpska strana ne prihvati odgovornost za zbivanja tijekom 1990-tih.

Uvodno su o samom projektu, koji već traje 20 godina, govorili fra Bože Vuleta iz Franjevačkoga instituta za kulturu mira i voditelj Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach.

U panel-raspravi sudjelovali su prorektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić, prodekan za znanost Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić i prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Prorektor Črpić istaknuo je da smatra kako glavna oprjeka u Hrvatskoj nije oprjeka odnosa Hrvati-Srbi, nego oprjeka odnosa Hrvati-Jugoslaveni. Jedna struja je više usmjerena nacionalno, a druga više kozmopolitski i koja često ima a priori jedan negativno stajalište prema nacionalnom. Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec problematizirala je rezultate istraživanja koji upućuju na vrlo nisku razinu općega povjerenja u druge koje se zamjećuje kod populacije od 16 do 24 godina starosti. Uputila je na važnost kvalitete života općenito te na isprepletenost sustava koji utječe na mladoga pojedinaca – počevši od obitelji pa nastavno na odgoj i obrazovanje te u konačnici cijelu okolinu o kojoj ovisi kako će djeca učiti o međuljudskim odnosima. Prodekan Džinić istaknuo je da oprost u fokus stavlja konkretnu osobu, pojedinca koji mora sam sa sobom raščistiti neke stvari i kao takav može biti veliko olakšanje. S druge strane, ističe da i sami oprost može postati veliki teret kada želite nekome oprostiti, a tu ne nailazite na ono što je temelj mogućnosti oprosta – a to je da netko uopće traži oprost. Profesor Džinić istaknuo je da je dojma da ljudi nemaju problema jedni s drugima, da nemaju problema sa suživotom, ali da misli da politika ima veliku ulogu u stvaranju percepcije mogućnosti zajedničkoga suživota i da je tu puno veći problem nego na razini pojedinca.

Ovo je prvi okrugli stol na temu oprosta i pomirenja Hrvata i Srba, a sljedeći će se održati 19. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu.

Video-zapis izlaganja rezultata istraživanja i okrugloga stola može se pogledati na poveznici https://fb.watch/5rGgtGJqfd/

Rezultati istraživanja mogu se pogledati ovdje.