Urednik emisije Trpimir Alajbeg na početku je ukratko opisao Papinska misijska djela (PMD), ustanovu Katoličke Crkve koja pomaže djelovanje misionara u siromašnim i nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Južne Amerike i Oceanije. Papinska misijska djela sačinjavaju jednu jedinstvenu ustanovu koja ima četiri različita ogranka – Djelo za širenje vjere, Djelo svetoga Djetinjstva, Djelo svetog Petra apostola i Misijska zajednica. Glavni uredi već se više desetljeća nalaze u Rimu, a vode ih četiri glavna tajnika na čelu s predsjednikom Papinskih misijskih djela, pri Kongregaciji za evangelizaciju naroda.

Dekretom te Kongregacije od 15. lipnja 2021. nacionalnom ravnateljicom Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj za petogodišnje razdoblje (2021.-2026.) imenovana je s. Ivana Margarin, članica Družbe kćeri Božje ljubavi, koja je 4. kolovoza preuzela tu dužnost.

Zatim se ukratko predstavila s. Ivana – rođena je u Karlovcu; godine 2002. stupila je u samostan Družbe kćeri Božje ljubavi. Prve zavjete položila je 2006., a doživotne 2011. Diplomirala je talijanski jezik i književnost te informacijske znanosti, smjer arhivistika 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Provinciji Božje providnosti djelovala je u zajednicama u Križevcima, Zadru i Zagrebu obavljajući različite dužnosti. Od 2016. do imenovanja nacionalnom ravnateljicom obnašala je službu provincijalne tajnice i odgojiteljice juniorki, koju i dalje obavlja. Između ostaloga spomenula je i kako je od 8 do 19 godine aktivno igrala rukomet i smatra da ju je taj timski sport na neki način pripremio za redovnički život u zajednici, a mjesto „srednjeg vanjskog” bila je i priprema za koordinatorsku ulogu.

Opisala je i zadaće svoje nove službe nacionalne ravnateljice PMD-a – da promiče i upravlja Papinskim misijskim djelima unutar Hrvatske i koordinira njihovo djelovanje među različitim biskupijama u dogovoru s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Što znači promicati animacijske aktivnosti, osmišljavati i predlagati razne inicijative te davati smjernice kojih se treba pridržavati u misijskom pastoralu. Usto daje godišnja pastoralna i financijska izvješća HBK te Kongregaciji za evangelizaciju naroda. Svoju ustanovu predstavlja i prema civilnim vlastima.

Prvi je izazov po preuzimanju nove službe bila Misijska nedjelja, Svjetski dan misija, 24. listopada, koju smatra vrlo uspješno realiziranom, kako u organizacijskom smislu i pripremi animacijskih materijala, tako i po velikom odazivu vjernika u konkretnoj materijalnoj pomoći. Pritom je pomogla i redizajnirana mrežna stranica na adresi misije.hr, istaknula je s. Ivana i pozvala zainteresirane da se na njoj informiraju o misijskim aktivnostima.

Ubrzo slijedi i Dan Djela svetog Djetinjstva koji se u brojnim se zemljama, među kojima su Hrvatska i BiH, obilježava na blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja. To je posebni dan  molitve i prikupljanja sredstava u korist projekata za bolje stanje djece u misijskim krajevima. Njegov je cilj odmalena oblikovati misijsku svijest i potaknuti djecu da se molitveno i aktivno uključe koliko god mogu u svojim okolnostima kako bi pomogli misionarima i svojim vršnjacima u misijskim zemljama. U PMD-u već su počeli pripremati animatorske materijale i za taj dan i s. Ivana nada se da će do Prve adventske nedjelje već biti na raspolaganju župnicima i vjeroučiteljima da ih iskoriste u katehezama.

Najavila je i novost, naime ove godine neće uz brošuru ići adventski kalendar već jedna obiteljska, društvena igra koja će u sebi sadržavati misijske elemente ali i biti iskoristiva čitavu godinu, kojom se želi potaknuti međusobno druženje i obiteljsko zajedništvo, a koje upućuje na misijsku djelatnost i kršćanski odgoj. Igru će biti moguće nabaviti po vrlo simboličnoj cijeni, važno im je da djeca shvate da koliko god su mali mogu učiniti promjenu u svijetu.

Ubrzo nakon toga obilježit će se pola stoljeća izlaženja misijskoga lista Radosna vijest, jedinoga misijskoga lista na hrvatskom jeziku posljednjih nekoliko desetljeća. Utemeljen je u veljači 1972. godine u Sarajevu, a danas izlazi u Zagrebu i zajednički je list nacionalnih PMD-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. List je u početku izlazio svaka dva mjeseca (1972. – 1974.), a potom kao mjesečnik sve do danas s jednogodišnjim prekidom (9./2000. – 9./2001.). Interes je i dalje velik jer je to i dalje medij koji vole i djeca i stariji „jer vole u rukama vidjeti i sliku i riječ”. A sadržaj nije zastario, jer opisuje svakodnevicu misionara koja je „ponekad surova ali uvijek pršti od nade i radosti”, istaknula je s. Ivana.

Od ostalih aktivnosti PMD-a ističe se akcija MIVA kojom se prikupljaju sredstava za misijska vozila, koja je vrlo važna i dobro prihvaćena jer se vidi konkretna pomoć misionarima, a to nisu uvijek automobili, nekad je riječ o biciklima, motorima, trokolicama, štogod je na određenom mjestu konkretno potrebno, istaknula je s. Ivana.

Tradicionalni ljetni susret misionara, nažalost, protekle dvije godine nije održan, napomenula je, dodajući da je taj susret vrlo važan jer omogućava bitni ljudski kontakt s misionarima, a važan je i misionarima, jer imaju isti poziv ali različita djelovanja te si izmjenom iskustava međusobno pomažu. Hrvatskih misionara u svijetu je osamdesetak, djeluju u Africi, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi i Oceaniji, a dvije nacionalne uprave brinu o istom korpusu misionara.

S. Ivana osvrnula se i na ulogu dijecezanskih ravnatelja PMD-a, koji su prvi suradnici nacionalnoga ravnatelja, a ujedno su članovi Nacionalnoga vijeća PMD-a, i koji svoju biskupiju predstavljaju na Nacionalnoj godišnjoj skupštini. Usto su i članovi Vijeća HBK za misije. Njihova je zadaća unutar biskupije animirati realiziranje projekata koji se dogovore na nacionalnoj razini.

Nacionalna ravnateljica PMD-a istaknula je i važnu suradnju s župnim misijskim skupinama i premda ih je samo nekoliko, daju vrlo vrijedan doprinos. Izrazila je nadu da će se u dogledno vrijeme njihov broj povećavati, što je upravo zadatak biskupijskoga ravnatelja, da animira i potiče župnike da osnivaju takve zajednice i daju im prostor za djelovanje. Pritom smatra važnom izgradnju dobre strukture i formaciju misijskih animatora kako bi se osigurao kontinuitet djelovanja bez obzira na možebitne promjene na župnoj razini.

U emisiju se telefonski uključila i voditeljica nadbiskupijskog Ureda za promicanje župnih misijskih skupina Đakovačko-osječke nadbiskupije s. Ignacija Ribinski, koja je predstavila misijsku skupinu koja djeluje već gotovo četvrt stoljeća. Tako školuju 650 djece i 18 bogoslova i redovito pomažu misionare. Misijski centar djeluje cijele godine, jednom godišnje imaju i misijski seminar; zatim misijske izložbe, koje su zbog pandemije trenutačno malo osiromašene. No, uspjeli su u doba pandemije skupiti dosta velika sredstva za gradnju katoličkoga vrtića u Gani a sada skupljaju i za izgradnju katoličke škole. S. Ignacija vrlo je ponosna na svoje suradnike i mjesnu Crkvu “jer njihova aktivnost svaki dan rađa novim plodovima”.

Susreti s misionarima su im vrlo dragocjeni i predstavljaju veliku radost i uvijek se okupi mnogo zainteresiranih. Izrazila je nadu da će s. Ivana uskoro posjetiti i njihovu misijsku centralu, jer to mnogo znači za mjesnu Crkvu. S. Ivana je pak izrazila nadu da će vjernici uvidjeti da su nacionalna i lokalna razina usko i nužno povezane razine i njihov rad jamči im uzajamnu vjerodostojnost, te će se staviti naglasak na tu uspješnu suradnju.

Na pitanje na što se konkretno troše sredstva prikupljena za misionare, nacionalna ravnateljica istaknula je da svaki donator dobije izvod kuda novac ide, a vidljivo je i iz lista Radosna vijest, gdje misionari opisuju u što je novac uložen. No, kolikogod je važna materijalna podrška koju šaljemo misionarima, važna je i molitva koja ih podržava u teškim trenucima. Stoga je duhovna dimenzija potpomognuta materijalnom ono što daje uspješan rezultat njihovu djelovanju, istaknula je s. Ivana.

Osvrnula se i na volontiranje, koje u zapadnim zemljama ima dugu tradiciju, a kod nas je u uzlaznoj putanji na svim razinama, ne samo crkvenim i misijskim. Za sada još nemamo sustav formacije volontera, ali se nadaju kroz dogledno vrijeme napraviti nešto i na tom području. Javljaju se naime mnogi mladi ljudi koji su spremni uz materijalnu pomoć na raspolaganje staviti i svoje vrijeme pomažući misionarima u radu s ljudima kojima je najpotrebnije. S. Ivana istaknula je i hvalevrijedni doprinos humanitarnih udruga uz bitnu razliku – prva zadaća katoličkih misija je evangelizacija, naviještati Isusa Krista.

Na kraju emisije s. Ivana istaknula je da „svi možemo pomoći, svi smo pozvani pomoći i biti misionari tamo gdje jesmo”. Bilo to molitvom bilo materijalno, na srcu nam treba biti dobro drugoga”, poručila je i podsjetila da svatko može evangelizirati i nekoga pored sebe, pomoći siromahu pored sebe, ne proći pored nikoga tvrda srca. Mali krug koji će se širiti; valovi dobrote mogu doista prelaziti i preko kontinenata i oceana, jer Božja ljubav ne poznaje granica, zaključila je nacionalna ravnateljica PMD-a Hrvatska s. Ivana Margarin.