Sat crkvene povijesti na ostacima katedrale Sv. Jakova

Zajedno sa svećenicima i vjernicima mons. Bogović pohodio je ostatke drevne katedrale te govorio o povijesti nastanka Krbavske biskupije, njezinoj ulozi i gubitku značenja na turskim prodorima, kao i kasnijem seljenju središta naseljenosti iz mjesta Krbave na Udbinu. Između ostaloga podsjetio je kako su nakon Domovinskog rata zahvaljujući srpskim pobunjenicima koji su ukopali svoje teško naoružanje na mjestu stare katedrale pronašli njezine temelje.

Kada su križari spašavali sve sveto iz Svete zemlje, tako su i tijelo sv. Jakova donijeli u Europu, u Santiago de Compostelu. Upravo tuda su išli hodočasnički smjerovi od Šibenika, preko Udbine do Bilaja, Pazarišta i dalje prema Ogulinu i Grobničkom polju. Krbavska biskupija osnovana je godine 1185., a uništili su ju u ravnici Mongoli 1242. godine, nakon čega se gradi na tom mjestu. Dimenzije su joj bile 14 metara širina a lađe i svetišta 16 metara, što pokazuje da je to bila redovnička ili biskupska crkva. Prodorom Turaka katedrala ostaje u osami te se biskupija seli u Modruš a kasnije u Novi Vinodolski. Nakon godine 1493. i Krbavske bitke tamo se više ne slave mise.

Biskup je zatim pokazao okolne vrhove od kojih je jedno Komić-brdo na kojem su svoje posjede i utvrdu imali krbavski knezovi Kurjakovići, u Karlovića dvorima. Od njih je najpoznatiji bio knez Ivan Karlović zvani hrvatski Job jer je ostao bez svega, a koji je pokopan u Remetama godine 1527. Njegov život opisao je hrvatskih književnik Petar Grgec u knjizi „Hrvatski Job“ a njegovoj tragičnoj sudbini još pjevaju moliški Hrvati koji su se u to vrijeme pred Turcima iselili u Molize u Italiji. Na kraju biskupova predavanja održana je molitva za sve žrtve pale za Hrvatsku kroz povijest a posebno za najnoviju žrtvu, hrvatskog vojnika Josipa Briškog u Afganistanu.