Razdoblje „sede vacante“, odnosno vremensko razdoblje između smrti pape i izbora njegova nasljednika, započelo je smrću pape Franje i trajat će do izbora novog nasljednika svetog Petra, prenosi Poljska katolička informativna agencija.

Tijekom „sede vacante“ papinske se ovlasti ne prenose ni na koga. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima, koje su propisane apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine, kao i drugim važećim propisima.

Kardinalski zbor ne smije uvoditi nikakve promjene u upravljanje sveopćom Crkvom niti donositi odluke koje su isključivo u nadležnosti pape. No, nužno je osigurati osnovno funkcioniranje vatikanske uprave i tijekom „sede vacante“.

U tom razdoblju mandat prestaje gotovo svim čelnicima kurijalnih tijela, uključujući i kardinala državnog tajnika. Na dužnostima ostaju samo: kamerlengo Katoličke Crkve (trenutačno kardinal Kevin Farrell), veliki pokorničar (kardinal Angelo De Donatis), papinski vikar za Rimsku biskupiju (kardinal Baldassare Reina) te generalni vikar Države Vatikanskog Grada i nadprezbiter bazilike svetog Petra (kardinal Mauro Gambetti). S ciljem nastavka osnovnih aktivnosti, na svojim mjestima ostaju i tajnici pojedinih dikasterija, kao i njihovo osoblje.

Kardinalski zbor svakodnevno se sastaje na općim kongregacijama gdje raspravlja o organizaciji sprovoda, pripremi konklava i aktualnim pitanjima Crkve.

Upravljanje dobrima i pravima Svete Stolice tijekom „sede vacante“ povjereno je kamerlengu, kojem u tome pomažu tri kardinala izvučena ždrijebom – po jedan iz reda biskupa, prezbitera i đakona – čineći tzv. partikularnu kongregaciju.

Kamerlengo ima zadaću objaviti papinu smrt, izdati smrtovnicu te zapečatiti njegovu radnu sobu i odaje. Također upravlja Apostolskom i Lateranskom palačom te papinskim rezidencijama u Castel Gandolfu. Odgovoran je za organizaciju papina pogreba.

Na svojoj dužnosti ostaje i ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja, koji je prisutan pri proglašenju smrti pape. On zatvara vrata Sikstinske kapele kada započne konklava te sastavlja službeni zapis o prihvaćanju izbora od strane novog pape.

Vrhovni sud Apostolske signature i Rimska Rota nastavljaju s radom tijekom „sede vacante“, a apostolski nunciji i dalje obavljaju svoje diplomatske misije.

Konklave mogu započeti najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon papine smrti. Ovo razdoblje služi za žalovanje i pogrebne obrede. Od 20. stoljeća, „sede vacante“ u prosjeku traje oko 17 dana.

Tijekom „sede vacante“ mijenja se i grb Svete Stolice – papinska tijara uklanja se iznad prekriženih ključeva, a zamjenjuje je stilizirani baldahin (umbraculum).

U prošlosti su „sede vacante“ znale trajati i godinama, primjerice nakon smrti Klementa IV. katedra svetog Petra bila je upražnjena gotovo tri godine. U novije vrijeme najduže razdoblje trajalo je 63 dana, a najkraće – svega 13 dana.

Pojam „sede vacante“ koristi se i za druge crkvene jurisdikcije, primjerice biskupije bez biskupa. U takvim slučajevima papa imenuje apostolskog administratora.

Dužnost kamerlenga, stvorena u 11. stoljeću, povjerena je isprva arhiđakonima, a kasnije isključivo kardinalima. Dvojica papa – Lav XIII. i Pio XII. – bili su izabrani upravo iz službe kamerlenga.

Današnji kamerlengo, kardinal Kevin Farrell, obavlja tu dužnost od 14. veljače 2019., a upravo je on službeno potvrdio smrt pape Franje 21. travnja 2025.

„Sede vacante“ završava kada novoizabrani papa prihvati izbor, čime upravljanje Crkvom i Vatikanom prelazi u njegove ruke.