Najavljeno je da će se nakon Marije Bistrice, Brezja, Trsata, Ptujska Gore, Ludbrega i Stične, sedmi susret hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika ovoga puta održati u Krašiću. O razlozima izbora Krašića za mjesto ovogodišnjeg susreta govorio je celjski biskup u miru Stanislav Lipovšek podsjetivši da je bl. Alojzije Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 534 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije. ‘To nećemo zaboraviti, dolazimo da se zahvalimo Stepincu’, kazao je mons. Lipovšek.

‘Želimo pokazati zahvalnost za djelovanje kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata koji je 534 protjerana slovenska svećenika ugostio u Hrvatskoj te ih smjestio u raznim zagrebačkim župama. Svi naši svećenici iz područja oko Celja, koji su mi to svjedočili dok sam bio ministrant, bili su protjerani te su se našli na stanici u Zagrebu bez ičega. Ondje se pojavio kardinal Stepinac koji im je poručio: ‘Vi ste naša braća svećenici. Mi ćemo sve napraviti za vas!’ I tako im je kardinal Stepinac spasio živote”, istaknuo je mons. Lipovšek.

Također je kazao da je mariborski biskup Maksimilijan Dražečnik, koji je i sam bio proganjan, rekao da će ime bl. kardinala Stepinca biti zlatnim slovima upisano u povijest Mariborske biskupije.

“Susretom u Krašiću želimo zahvaliti blaženom kardinalu Stepincu kao slovenski narod jer mu sigurno nije bilo lako dok je trajalo to opasno ratno vrijeme. Sigurno je bilo problema, ali naši svećenici su se vratili u svoju domovinu živi te su svjedočili kako su ih Hrvati prihvatili”, kazao je mons Lipovšek.

Govoreći o počecima hrvatsko-slovenskih varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak rekao je da se već 2000. godine počelo razmišljati kao se organizirano susresti. Prvi susret bio je 2003. godine u Mariji Bistrici. Od tada svake dvije-tri godine slovenski i hrvatski vjernici susreću na euharistijskome slavlju u izgradnji većeg zajedništva. Nakon Marije Bistrice, uslijedili su Brezje, Trsat, Ptujska Gora, Ludbreg i Stične, a sedmi susret, po želji slovenskih biskupa, održat će se u Krašiću. Susrete dogovaraju Slovenska biskupska konferencija i Hrvatska biskupska konferencija.

Drugi razlog susreta je molitva za duhovna zvanja. “Svi smo u zapadnom svijetu krizi s duhovnim zvanjima. U Hrvatskoj nije tako loša situacija kao u Sloveniji gdje nedostaje svećenika. Stoga smo rekli da ćemo se na susretu moliti za nova svećenička zvanja”, poručio je celjski biskup u miru Stanislav Lipovšek.

Za vrijeme euharistijskoga slavlja u Krašiću će na oltar biti prinesena knjiga “Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u Drugom svjetskom ratu” koju je priredio mons. Juraj Batelja, a u kojoj se nalazi popis svih svećenika koje je spasio kardinal Stepinac. Slovenska strana na oltar će prinijeti sliku Triglava jer je Alojzije Stepinac hodočastio i popeo se na Triglav.

Hodočasnici će na u subotu, 19. listopada od 10 sati moći sudjelovati u duhovnom pretprogramu koji će ispred crkve Presvetoga Trojstva animirati bogoslovi zagrebačke i ljubljanske bogoslovije.

Misno slavlje u 11 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s biskupima Zagrebačke crkvene pokrajine i drugima koji se odazovu te većinom slovenskih biskupa, a propovijedat će mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl.