Simpozij o povijesnim korijenima Gospićko-senjske biskupije

Rijeka, (IKA) – U povodu Dana Teologije u Velikoj dvorani Teologije u Rijeci održan je 9. i 10. prosinca međunarodni simpozij pod nazivom “Prošlost obvezuje – povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije”. Skup je svečano otvorio riječki nadbiskup Ivan Devčić, a sudjelovali su i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, krčki Valter Župan, predstojnik Teologije u Rijeci dr. Milan Špehar, rektor Riječkog sveučilišta akademik Daniel Rukavina i brojni drugi uglednici. Biskup Župan podsjetio je na križni put kojim su kroz povijest prolazili Ličani, te na činjenicu kako se Gospićko-senjska biskupija trebala utemeljiti ranije. Dodao je kako će povijest tek pokazati važnost i ulogu biskupije na tome području. Dr. Emanuel Hoško ustvrdio je kako je ideja o sastavljanju Zbornika biskupa Mile Bogovića nastala prije dvije godine, no simpozij će, premda su predavači ujedno i autori tekstova u Zborniku, ponuditi novosti koje su sakupljene u posljednje dvije godine i nisu uvrštene u Zbornik.
Predavanja je otvorio biskup Bogović s temom “Upravne i pastoralne potrebe Crkve u Lici i Senjskom primorju i strukturalne mijene na tom području u 20. st.”. U studioznom presjeku razvoja biskupije, podsjetio je na 1992. i potpisivanje “peticije” za Ličku biskupiju. Ozbiljni razgovori o osnivanju biskupije koja bi imala sjedište u Lici, započeli su nakon uspostave samostalne RH, kazao je biskup Bogović te dodao: “U Kani sam 1992. opširno citirao pismo svećenika Ličana iz 1966. da se samim prenošenjem biskupskog sjedišta iz Senja u Rijeku čini loš korak za pastvu u Lici. Sjedište bi se trebalo kretati prema Lici, a ne od Like”. Poticaje osnutka biskupije podržao je i nadbiskup Antun Tamarut, koji je mons. Bogovića 1993. imenovao generalnim vikarom s posebnim zadatkom za 5 dekanata (Gospićki, Ogulinski, Otočki, Senjski i Slunjski). Mons. Bogović 15. studenoga 1993. poziva svećenike s tih područja u Senj, gdje im iznosi ideju osnutka nove pastoralne jedinice za koju dobiva podršku. Kako je rekao gospićko-senjski biskup, razgovori su se intenzivirali nakon “Oluje” i u ožujku 1996. na sjednici HBK podržan je prijedlog osnivanja nove pastoralne jedinice. Premda je do konačnog cilja prošlo nekoliko godina, 24. veljače 2000. dobiven je odgovor kako je biskupija potrebna i da treba biti unutar Riječke metropolije. Mons. Mile Bogović imenovan je 25. svibnja prvim biskupom, a 25. srpnja preuzeo je upravu najmlađe biskupije.
Govoreći o povijesti Gospićko-senjske biskupije, neki predavači dotakli su se i tema poput arheoloških istraživanja krbavske stolice, o čemu je govorio muzejski savjetnik u arheološkom muzeju u Zadru prof. Radomir Jurić. Na njega se nadovezao dr. Zorislav Horvat iz Ministarstva kulture. Njegova tema bili su samostanski sklopovi i crkve u Krbavskoj biskupiji. Gost predavač iz Slovenije mr. Joze Škofjanec dotaknuo se ličke “rak-rane”, govoreći o iseljavanju iz Like u Sloveniju u vrijeme osmanlijskog prodora, a ravnatelj Hrvatskog arhiva u Rijeci prof. Goran Crnković govorio je o posljedicama mnogobrojnih migracija iz Like u 19. i 20. st. Među izlagateljima koji su sudjelovali prvoga dana bila je i kustosica Muzeja Like u Gospiću mr. Tatjana Kolak, koja je iznijela pregled crkvenih prilika u Lici u 18. st. Zaključno predavanje prvoga dana odnosilo se na Vojno-krajiško ustrojstvo kao čimbenik mentaliteta stanovnika Like, o čemu je izlagao mr. Željko Holjevac.
Temu pod naslovom “Propovijedi (1825) i katekizma (1831) Frana Vrinjanina” predstavio je dr. Emanuel Hoško, koji je, pojašnjavajući veličinu tog profesora u Bogoslovnoj školi u senjskom sjemeništu, ustvrdio kako su upravo Vrinjaninova djela zanimljiv i vrijedan dokument oslobađanja Crkve u Hrvatskoj od zagrljaja državnog prosvjetiteljstva u drugom dijelu prve polovice 19. st., i to prije službenog odustajanja države od jozefinizma 1855. po sklapanju konkordata Svete Stolice s Austrijom u sastavu Habsburške monarhije. Obzirom da je na području današnje Gospićko-senjske biskupije bilo dosta prijelaza s katoličke na pravoslavnu ili drugu vjeru, o toj problematici govorio je znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu dr. Jure Krišto. Dipl. ing. Filka i Juraj Lokmer dali su, pak, presjek sakralne baštine Senjsko-modruške biskupije u Senju.
Simpozij je zaključio dr. Milan Šimunović temom “Neki naglasci nove evangelizacije na prostorima Gospićko-senjske biskupije. U procijepu između baštine i budućnosti”. Istaknuo je potrebu premještanja naglaska s tzv. “negativističkog pristupa” u kojem se u prvom redu ističe suzbijanje poroka i moraliziranje, prema “pozitivnom ili vrijednosnom pristupu”. Temeljno pitanje je kako pronaći put do afirmacije evanđeoskih vrijednosti koje mogu ispuniti duhovnu prazninu ili otupiti nametnutu moralnu skepsu, napomenuo je dr. Šimunović i upozorio također na opasnost žaljenja za “masovnim kršćanstvom” kojemu je na snazi identifikacija nacionalnog i vjerskog (Hrvat-katolik). “Tako bi se moglo dogoditi da se suvremeni bogotražitelji koji se danas obraćaju Crkvi osjete razočaranim”, mišljenje je dr. Šimunovića.
Po završetku simpozija uslijedila je rasprava u kojoj je nadbiskup Devčić ustvrdio kako, unatoč studioznom presijeku prošlosti Gospićko-senjske biskupije, budućnost nije dovoljno obrađena. Upozorio je da svećenici te biskupije nisu jedina pokretačka snaga, već laici kojih, unatoč padu nataliteta, ima dovoljno.
Biskup Bogović zahvalio se organizatorima simpozija na “širokim pogledima” prema Lici i njegovoj biskupiji, te pozvao nadležne da obrate pozornost na projekt izgradnje crkve Hrvatskih mučenika u Udbini. “Riječ je o projektu važnom, ne samo za Liku, nego i za cijelu Hrvatsku”, istaknuo je biskup Bogović.