Simpozij “Sveučilište i Crkva u Europi”

Rim, (IKA) – U tijeku drugoga dana simpozija “Sveučilište i Crkva u Europi”, 18. srpnja, na kojemu zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo, u središtu izlaganja bile su teme vezane uz ljudsku osobu, okoliš, gospodarstvo, znanstvena otkrića, te umjetnost.
Na seminaru posvećenom ljudskoj osobi jasno je istaknut put koji Crkva nudi današnjemu čovjeku, a to je obitelj, temelj i simbol svake ljudske zajednice.
U tijeku rasprava posvećenih društvu, okolišu i gospodarstvu, zaključeno je kako doista valja pogledati i unatrag, i ne zaboraviti kulturnu baštinu koju su, tijekom stoljeća, upravo sveučilište i Crkva zajedno izgradili. Tom je prigodom poseban naglasak dan upravo izrazu “kulturna baština”, jer je ona bogati izvor, i zato što je gotovo “nešto više” od kulture. Riječ je o kulturnoj baštini kada se kultura uskladi s viđenjem koje teži za jedinstvom povijesnih, religijskih i društvenih čimbenika; i kada kultura izražava temeljne vrednote poput središnjega položaja čovjeka, njegove potrebe za dostojanstvom i solidarnošću. Čuvar je tih vrednota oduvijek bila Crkva, a bilo je to i sveučilište. Uvijek su pronalazili zajedničke putove, rečeno je na simpoziju. Ali, vrijeme u kojemu živimo poznaje razdoblje velikih promjena, slično onom u kojemu su nastala sveučilišta, istaknuo je prof. Lorenzo Ornaghi, rektor Katoličkoga sveučilišta u Milanu. Tada je trebalo prijeći sa srednjovjekovnog poretka na suvremene političko-državne oblike. Danas se, pak, valja suočiti, s jedne strane s globalizacijom i univerzalizmom, a s druge s uvijek novim oblicima povlačenja u sebe i težnjama za samostalnošću. A kako bi se pronašli odgovori na ta pitanja, pokrenut je dijalog između sveučilišta i Crkve, odnosno između znanosti i vjere. O snazi toga dijaloga na simpoziju je govorio predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Karl Lehmann, dok je u razgovoru za Radio Vatikan napomenuo kako danas postoji opasnost da između sveučilišta i Crkve dođe do jedne vrste ravnodušnosti. “Ali s druge pak strane, mislim da postoji i mogućnost dijaloga. Znanost danas zna da ne može sama sve riješiti, a s druge strane, vjera se ne treba bojati znanosti”, rekao je kardinal Lehmann. Osvrnuvši se na svoje izlaganje na simpoziju, u kojemu je za Europu kazao da je izazov, kardinal Lehmann pojasnio je to kazavši kako je današnje ozračje sekularizirano i ponekad vrlo daleko od vjere. Vidimo da ima mnogih koji ne žele da se spomene Bog ili kršćanska baština u Europi. Zbog toga trebamo biti spremni i potruditi se da se i u tom kontekstu čuje Božji glas.