Nadbiskup je pozdravio sve nazočne, osobito novoimenovanog dekana Biokovskog dekanata i župnika Vrgorca fra Josipa Repešu, te naglasio važnu ulogu koju oni imaju u koordinaciji i planiranju pastoralnog rada u toj mjesnoj Crkvi i prenošenju važnih poticaja i inicijativa u župne zajednice.

Nakon toga se prešlo na raspravu o drugoj i zapravo središnjoj točki ove sjednice. Riječ je o pastoralu osoba treće životne dobi u župnim zajednicama i domovima za starije i nemoćne po dekanatima. Na taj način, kako je istaknuo nedbiskup, u ciklusu promišljanja obiteljskog pastorala (očeva i majki) došli smo do djedova i baka i njima želimo u Crkvi sljedećih godina posvetiti više brige i pastoralne zauzetosti. Pastoralni vikar je potom dao kratak presjek potreba i mogućnosti u radu sa starijim osobama u župnim zajednicama. Naveo je taksativno po dekanatima broj i naziv domova za starije osobe u nadbiskupiji kako one velike koje financira Ministarstvo socijalne skrbi tako i one privatne koji su otvoreni u posljednje vrijeme. Ima i nekoliko manjih domova koje vode redovnice.

Uslijedila je razmjena iskustava i interventi dekana. Svaki je dekan ukratko naveo kako se on u svojoj župi pastoralno brine i što čini za starije i nemoćne osobe (pohod bolesnicima, ispovijedi prvih petaka ili o Božiću i Uskrsu i dr.) te kako pastorizira u domu za starije osobe ako postoji na području njegove župe. Čula su se zanimljiva i slična iskustva i praksa u radu sa starijima na župi. Što se tiče domova za starije, tu nisu svuda jednake mogućnosti za djelovanje osobito s obzirom na domove u privatnom vlasništvu. Postoje različiti profili i kapaciteti staračkih domova. U nekima je od njih suradnja svećenika sa vlasnicima dobra pa se pastoral odvija skladno i redovito, u mnogima međutim ne postoji prikladna sakralna prostorija gdje bi se sa štićenicima mogla slaviti euharistija ili drugi liturgijski i molitveni čini. Predloženo je, između ostalog, da se pokuša s više crkvene razine u kontaktu s vlasnicima domova ishoditi jednu prikladnu prostoriju za pastoralno djelovanje. Također je predloženo da se nastoji u katehezama – suprotno kulturi isključivanja – potaknuti na uvažavanje i vrednovanje osoba starije dobi u obiteljima te po mogućnosti organizirati pouke i predavanja socijalnih radnika za osobe treće životne dobi.

U nastavku se prešlo na ostale dvije točke. Nadbiskup je pozvao dekane da dođu na proslavu sv. Duja zaštitnika grada Splita i nadbiskupije i sudjeluju na procesiji i misnom slavlju, a ako je moguće da povedu i predstavnike vjerničkih udruga iz svoje župe. Napomenuo je da se slavi 1600 godina od smrti sv. Jeronima i naveo neke crkvene aktivnosti koje se u tom pogledu pripremaju (simpozij, hodočašće, gradnja crkve sv. Jeronima na Blatinama i dr.). Generalni vikar se osvrnuo na pastirske pohode, one prošle i ove koji su u tijeku (Trogirski i Kaštelanski dekanat). Prezentirao je dorađeni i prošireni obrazac Izvješća uz pastirski pohod koji će dati bolji uvid u stanje župe i pastoralni rad župnika. Spomenuo je i neka pitanja o kojima bi trebalo raspraviti na korizmenoj rekolekciji u Vepricu (izvanredni djelitelji pričesti, rad s ministrantima, povrat starih župskih knjiga, susret mladih u Zagrebu i dr.). Zaključujući sjednicu i zahvaljujući na dolasku nadbiskup je pozvao dekane da nastoje redovito čitati dobre i poučne teološke knjige i tekstove kako se ne bi sadržajno ispraznili ili hranili odveć jalovom hranom na različitim portalima i društvenim mrežama.

Susret je završio zajedničkim objedom.