Nakon molitve Trećega časa, pozdravljajući nazočne vijećnike, biskup je rekao da je 25 godina postojanja Požeške biskupije donijelo i određeno iskustvo sinodalnosti, među ostalim i po djelovanju Prezbiterskog vijeća te da u tom duhu i na ovoj sjednici razmišljamo o poslanju koje nam je povjereno.

Istaknuo je da danas Crkva u Hrvatskoj i u svijetu živi svoje poslanje u okolnostima za koje smijemo reći da su teške. Rat u Ukrajini i sve što je s time povezano u psihološkom, političkom, ekonomskom i drugom pogledu zabrinjava i nas svećenike, te se s pravom pitamo što nam je činiti. Valja nam se podsjetiti da smo poslani ne samo dijeliti brige čovjeka i svijeta, nego ih i evangelizirati, ustvrdio je biskup. Kazao je da evangelizirati znači o svemu promišljati i djelovati s polazišta evanđelja, te da upravo u tome leži i smisao sjednicâ Prezbiterskog vijeća na kojima nastojimo razmatrati određena aktualne pitanja pastoralne i upravne naravi, da bismo mogli biti Crkva koja evangelizira konkretna stanja ljudskog života.

Polazeći od kratkog ulomka Knjige mudrosti iz molitve Trećega časa, u kojem sveti pisac, razmišljajući o prošlosti svoga naroda, vjernički zaključuje da je Bog bio prisutan u svim događajima i uzvisio i proslavio svoj narod, svagda mu i svugdje bio na pomoć, biskup je ustvrdio da smo i mi ove godine u slavljima Srebrnog jubileja Požeške biskupije, svraćajući svoj vjernički pogled unatrag zahvalno prepoznali da nas je Gospodin Bog u nevoljama i nemoćima koje smo proživljavali uzvisivao i proslavljao, te da bez njegove pomoći ne bismo mogli izvršiti svoje poslanje. Zahvalio je svećenicima za sve što su od osnutka biskupije nastojali vjerno ostvarivati, kao i za sudjelovanje u programima proslave njezine 25. obljetnice. Izrazio je uvjerenje kako niti u našim budućim nastojanjima nećemo ostati bez Božje pomoći. Podsjetio je zatim vijećnike da je zbog promjena u rasporedu svećeničkih službi minulog ljeta, došlo i do određenih promjena u sastavu Prezbiterskog vijeća, uputivši dobrodošlicu novim članovima. Potom je obrazložio pojedine točke Dnevnog reda, zaželjevši vijećnicima plodonosan rad. Tajnik Vijeća Robert Kupčak pročitao je zatim zapisnik posljednje sjednice Vijeća.

S obzirom na središnju točku dnevnoga reda sjednice „Odluke Biskupijskog dana o 25. obljetnici Biskupije i njihova provedba“ upravitelj Pastoralnog centra Robert Kupčak kazao je kako na temelju ishoda sinodskog savjetovanja i iskustva biskupijskog pastoralnog djelovanja, koji su na sažet način uneseni u Odluke Biskupijskog dana, voditelji pojedinih pastoralnih povjerenstava i tijela žele vijećnicima predložiti način njihove provedbe. Osvrćući se na temu župne kateheze predložio je izradu plana i programa kao i katehetske građe za prve dvije godine trogodišnje priprave kandidata za svetu potvrdu kako to predviđa Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici HBK-a, te izradu individualiziranog plana i programa priprave za sakramente djece s teškoćama u razvoju na čemu će raditi Povjerenstvo za pastoral osoba s invaliditetom.

Ravnatelj Caritasa Mario Večerić progovorio je o mogućnostima zauzetijeg djelovanja župnih karitasa, čemu predstoji bolja strukturiranost i organizacija biskupijskog Caritasa, osvrnuvši se na provedbu trenutačnog projekta „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći“ iz sredstva Europske unije. Povjerenik za medije i pastoral mladih Marijan Pavelić predložio je način boljeg uključivanja svećenika i mladih u programe navedenih tijela te mogućnost organiziranja određenih programa na dekanatskoj razini kao i način osposobljavanja župnih suradnika-dopisnika. Povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Tomislav Dokoza prikazao je mogućnost zauzetijeg rada s članovima biskupijskog Djela za duhovna zvanja, ministrantima te drugom djecom i mladima u čemu bi važnu ulogu imali pojedini svećenici koji bi promicali i koordinirali programe pastorala duhovnih zvanja u određenom dekanatu.

Na kraju je upravitelj Pastoralnog centra Kupčak još progovorio o mogućnostima promicanja liturgijskih službi vjernika laika u župama te o određenim pitanjima pastorala braka i obitelji. Istaknuo je kako je sinodsko savjetovanje očitovalo da vjernici u župama žele obiteljske zajednice, kazavši kako je Povjerenstvo za pastoral braka i obitelji već oblikovalo određeni broj tema katehetsko-molitvenih susreta bračnih parova na temelju kojih bi se izradila građa te kako Povjerenstvo predlaže dekanatske susrete za mlade bračne parove i doradu biskupijskog priručnika priprave za brak.

U širokoj raspravi koja je uslijedila među vijećnicima – napose u pitanjima pastorala duhovnih zvanja – biskup je, među ostalim, istaknuo kako je presudan osobni pristup svećenika mladom čovjeku bez kojega uspostavljene strukture mogu ostati neplodne. Potaknuo je svećenike na veći žar i zauzetost u pitanjima pastorala mladih i duhovnih zvanja te na međusobnu požrtvovnu suradnju. Govoreći zatim o spomenutom karitativnom djelovanju, biskup je kazao kako je ono važna sastavnica Crkve te da bi bolje strukturiranje biskupijskog, a onda i župnih karitasa trebalo ići za tim da se oživi i potakne vjernike u karitativnom djelovanju – u čemu je od velike pomoći posebna osoba zadužena za to u biskupijskom Caritasu.

Osvrćući se na obiteljski pastoral biskup je kazao kako je u župi važno poći od nekoliko bračnih parova koji tvore obiteljsku župni zajednicu, okupljati ih s polazišta vjere i zajedno s njima tražiti odgovore i rješenja za određena pitanja bračnog i obiteljskog života te budu pomoć župniku u pastoralnom djelovanju na tom području. Vijećnici su zajedno s biskupom zaključili kako je o spomenutim i drugim pitanjima koja su predstavili voditelji biskupijskih pastoralnih tijela potrebno progovoriti na ovogodišnjim arhiđakonatskim susretima članova župnih pastoralnih vijeća te je dogovoreno da se njihovi susreti održe na početku došašća: u Slavonsko-podravskom arhiđakonatu 28. studenog, u Posavskom arhiđakonatu 29. studenog, u Katedralnom arhiđakonatu 30. studenog i u Zapadno-slavonskom arhiđakonatu 1. prosinca.

Zatim je biskup Škvorčević predstavio pitanje usklađivanja crkvenog financijskog sustava povezano s uvođenjem eura kao sredstva plaćanja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. o kojem su hrvatski biskupi raspravljali i donijeli određene zaključke na svom nedavnom jesenskom plenarnom zasjedanju, a o kojem je bilo rasprave i na skupštini biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine prošloga tjedna. Pojasnio je ono što se odnosi na svećeničku mjesečnu nagradu kao i pitanje bodovnog salda te doprinos crkvenih službenika za domaćinstvo pravne osobe u kojoj djeluju. Raspravljeni su neki problemi rashodovne i prihodovne strane župnog proračuna gdje važnu ulogu ima doprinos vjernika župnoj blagajni koji se trenutačno ostvaruje kroz tzv. „obiteljski dar“ i/ili „lukno“. S obzirom na jedinstveni iznos doprinosa vjernika župnoj blagajni na razini Biskupije vijećnici su dali svoje prijedloge, a sve u cilju traženja načina kako proračunsko funkcioniranje župa učiniti održivim u sadašnjem trenutku. Biskup je kazao kako će spomenuta kao i druga pitanja biti tema ovogodišnjih jesenskih svećeničkih susreta trajne formacije te je dogovoreno da se oni održe po sljedećem programu: u Slavonsko-podravskom arhiđakonatu 14. studenoga, u Zapadno-slavonskom arhiđakonatu 15. studenoga, u Posavskom arhiđakonatu 16. studenoga te u Katedralnom arhiđakonatu 17. studenoga.

Vijećnici su se također dotaknuli i pitanja popisa pučanstva 2021. i brojčanog stanja Požeške biskupije te je istaknuto kako je smanjenje broja vjernika značajan podatak, no ne takav da bi svećenicima trebao biti smetnja u pastoralnom djelovanju. Predloženo je da se sa svakim župnim ekonomskim vijećem razmotri što je sve moguće učiniti da bi se smanjili rashodi župne blagajne predstojeće zime uzimajući u obzir i pitanje mjesečne svećeničke nagrade te mogućnost participiranja određene župe u biskupijskom „interventnom fondu“, ali uvijek tako da se ne povrijedi pravednost, koja traži jednaku nagradu za jednak rad.

Pri kraju sjednice biskup Škvorčević još je podsjetio vijećnike kako je u prigodi 25. obljetnice biskupije tiskana opsežna znanstveno-stručna monografija o požeškoj katedrali, kao i manje knjige o katedrali i Svetištu Gospe Voćinske, a da je HBK izdala novi Kantual te da da svaki župni ured treba imati navedena izdanja. Na kraju je zahvalio vijećnicima za doprinos koji su dali u radu Prezbiterskog vijeća.