Ono ima savjetodavni glas u odnosu na provincijsku upravu. Sjednica je sazvana ne temelju odluke Provincijskog kapitula 2017., koji je zatražio da se Prošireno vijeće na polovici mandata provincijske uprave osvrne „na ostvarenje odlukâ i preporukâ prethodnoga provincijskog kapitula“. Taj je osvrt bio središnji sadržaj sjednice. Sudjelovali su svi članovi Proširenog vijeća: članovi provincijske uprave i sedam izabranih delegata, to jest dva iz svake od triju regija i predstavnik privremeno zavjetovane braće.

Nakon pozdrava i uvodnih riječi provincijala fra Ive Martinovića vrhovna glavarica sestara dominikanki iz Korčule s. Katarina Maglica, održala je izlaganje „Redovničke ustanove nisu otok u vremenu“. Ističući da svijet oko nas i izmjene u njemu ostavljaju duboke tragove, pa i ožiljke, na redovničkim zajednicama, iznijela je i podrobnije prikazala sljedeće pojave i izazove: uznapredovali egocentrizam, kultura autonomije, kultura materijalizma i hedonizma, kultura relativizma, aktivizam, sekularizam, globalizacija društva i brza komunikacija. Te pojave mogu dovesti otuđenja posvećenog života jer utječu na vjernost u življenju karizmatskog identiteta vlastite zajednice. U završnom dijelu izlaganja iznijela je četiri smjernice na putu ozdravljenja redovničke zajednice: inzistiranje na obnovi i produbljenju zajedništva, naglasak na odgoju i formaciji novih članova, zalaganje na području trajne formacije i ponovno pronalaženje identiteta zajednice, ako je on poljuljan.

U nastavku rada bio je osvrt na ostvarenje pojedinih odluka i preporuka prošloga kapitula. Pregled ciljeva i aktivnosti na području pastorala zvanja u posljednje dvije godine iznio je fra Marko Neretljak, provincijski promicatelj zvanja. Uz dosadašnje oblike rada (susreti mladih u samostanu, ljetovanje ministranata i mladih, svjedočenje redovnika-bogoslova u župama) ustanovljen je youtube kanal Provincije na kojem se predstavljaju i sadržaji s ovog područja, a u pripremi je i nova, opsežnija mrežna stranica Provincije. U budućnosti se, između ostalog, želi poraditi na kvaliteti susreta mladih u samostanu i intenzivirati rad s bratstvima Franjevačke mladeži.

Na objedu su se braći iz samostana, s. Katarini Maglica i sudionicima sjednice pridružili i mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u Hrvatskoj i prvi tajnik Nuncijature mons. Janusz Stanisław Błachowiak. Apostolska nuncijatura nalazi se nedaleko od samostana, u Župi sv. Franje Ksaverskog, koja je povjerena franjevcima trećoredcima, pa je ovaj susret bio prigoda da se braća franjevci pozdrave s mons. Pintom koji uskoro završava svoju službu u Hrvatskoj.

Mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj u samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na zagrebačkom Ksaveru

Na početku popodnevnog rada provincijski ekonom fra Branko Lovrić dao je osvrt na odluke prošloga kapitula koje se odnose na ekonomiju i građenje. Izvijestio je, između ostalog, dokle se došlo u traženju načina kako da se nastavi dosadašnja djelatnost Samostana sv. Marije u Glavotoku (Krk), kao mjesta za duhovnu obnovu i odmor, o završetku priprema za obnovu samostana sv. Marije Magdalene u Portu (Malinska) koja će vjerojatno početi sljedeće jeseni, o djelovanju i poslovanju provincijske ustanove Kuće sv. Franje – doma za starije i nemoćne osobe u Odri u posljednje dvije godine te o smjernicama za pripravu konačnoga teksta novog provincijskog pravilnika o upravljanju vremenitim dobrima. U nastavku je potvrdio da će se uskoro izraditi idejni projekt unutarnjeg uređenja samostana u Martinšćici (Cres). Posebna je rasprava, na traženje prošloga kapitula, posvećena brizi o spomeničkom kompleksu kuće hrvatskog slikara Zlatka Šulentića u Zagrebu, koji je u vlasništvu Provincije, a nalazi se u susjedstvu ksaverskog samostana.

Fra Joso Živković, provincijski arhivar i knjižničar, imenovan na temelju odluke prošloga kapitula, izvijestio je o radu na daljnjem uređivanju provincijskog arhiva i knjižnice samostana na zagrebačkom Ksaveru tijekom protekle dvije godine.

Fra Branko Janjić, administrator provincijske mrežne stranice, imenovan, također na temelju odluke prošloga kapitula, radi „veće medijske prisutnosti u Crkvi i društvu“, izvijestio je o svom radu i planovima. Nakon povećanja kapaciteta stranice uvećan je u posljednje vrijeme i broj tekstovnih i slikovnih priloga. U tijeku je izrada nove stranice modernog formata (WordPress) s novim rasporedom rubrikâ, novim stalnim tekstovima te s novom fotografskom i video građom, na novom serveru; treba biti završena do ljeta ove godine.

U večernjim satima priređeno je predstavljanje „Bibliografije Vjesnika franjevaca trećoredaca 1963. – 2013.“ koja je objavljena prigodom 50 godišta publikacije kao br. 4 u 2013. g. i kao posebni CD. Bibliografiju su predstavili autor fra Joso Živković, suradnik u njezinu priređivanju fra Mirko Mišković te doc. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U tom su razdoblju objavljena 244 broja Vjesnika sa sveukupno 7136 stranica. U Bibliografiji je na 276 stranica obrađeno oko 3000 bibliografskih jedinica. Bibliografija ima autorsko kazalo, kazalo imena i mjesta te „kazalo provincijskih i drugih događanja i nekih pojmova“. Fra Mirko Mišković je na predstavljanju održao izlaganje „Neposredna koncilska liturgijska obnova i Vjesnik franjevaca trećoredaca“ (godišta 1963.- 1965.). Dr. Galović je istaknuo vrijednost bibliografije jer, zahvaljujući metodi po kojoj je priređena, pruža mogućnost pristupa mnogim i raznovrsnim podatcima.

Na početku drugoga dana fra Anto Garić, gvardijan samostana u Glavotoku, predstavio je ideju i maketu spomenika franjevcu trećoredcu glagoljašu. Zatim je fra Petar Grubišić, provincijski vijećnik i koordinator za zvanja i početni odgoj, govorio o preporukama prošloga kapitula za to područje. Nakon njega je fra Zvonimir Brusač, provincijski vijećnik i koordinator za trajnu formaciju, izvijestio o ostvarivanju odluka i preporuka koje se odnose na trajnu formaciju, posebno o susretima za trajnu formaciju mlađe braće. Provincijal fra Ivo Martinović naglasio je u raspravi važnost neformalnih bratskih susreta za rast u zajedništvu. O apostolatu i župnom pastoralnom radu u duhu preporuke prošloga kapitula govorio je fra Ivan Široki, provincijski vijećnik i koordinator za to područje. U većim i gradskim župama Provincija nastoji nastaviti s dosadašnjim pastoralnim aktivnostima. U samostanima se nastoji usredotočiti na pastoral sakramenta pomirenja i asistencije Franjevačkome svjetovnom redu. Provincijal je u svom osvrtu naglasio kako treba računati s činjenicom da će se u budućnosti smanjivati broj braće, a opseg poslova ostajati isti. To je dodatni motiv da se u pastoralnom radu još više angažiraju vjernici laici.

O radu provincijskog Povjerenstva za kulturnu baštinu u posljednje dvije godine izvijestili su fra Ivan Paponja, provincijski vijećnik i koordinator za to područje i fra Mirko Mišković, član povjerenstva, bogoslov, magistar teologije. Povjerenstvo je ostvarilo dva projekta: znanstveni simpozij o samostanu u Glavotoku (2018.) te uređenje tiskane glagoljske građe Provincijalata i stare knjižničke građe u samostanu na Ksaveru (Zagreb). Osim toga je u samostanu u Zagrebu organizirano nekoliko prezentiranja glagoljske baštine Provincije zagrebačkim učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima te hrvatskoj javnosti (u emisiji HRT-a „Pozitivno“).

O ostalim odlukama i preporukama prošloga kapitula govorio je provincijal fra Ivo Martinović. Bila je riječ, između ostalog, o samostanu za primanje aspiranta, o ukidanju samostana u Ogulinu, o godišnjem sistematskom zdravstvenom pregledu redovnika, o ažuriranju Statuta Provincije te o nastavljanju njegovanja spomena na šibenskog biskupa Srećka Badurinu (1930. – 1996.), redovnika ove Provincije.

Pri završetku sjednice provincijal je iznio izvješće i osvrt na kanonski pohod braći, bratstvima i samostanima Provincije tijekom ovogodišnje korizme. Istaknuo je vjernost i požrtvovnost braće u povjerenim službama i dužnostima, posebno braće starije dobi. Braća žive i djeluju svjesni sadašnje situacije Provincije, to jest manjega broja braće i manjeg broja novih zvanja u uvjetima jednakih pa i većih duhovnih i pastoralnih zadaća.