Nakon višegodišnjega zaborava, a zatim i potražnje za slikom, posljednjih godina, „pronađena“ je u Viterbu, odakle je sredinom svibnja 2024. dopremljena u Šibenik.

Slika je djelo talijanskoga umjetnika Gaetana Gambilonghija, a pripremila ju je tadašnja Postulatura za Tavelićevu kanonizaciju. Tih dana nalazila se izložena u bazilici Dvanaestorice apostola u Rimu pri Kuriji Reda manje braće franjevaca konventualaca gdje je kardinal Bertoli 22. lipnja 1970. slavio misu, a zatim održao primanje za sve uzvanike koji su na bilo koji način sudjelovali u procesu kanonizacije. Slika je u manjem formatu služila kao promidžbeni materijal s kratkim životopisom novih svetaca i molitvom njima u čast.

Također, nalazi se na zavjetnim svijećama koje su hrvatski hodočasnici prinijeli i darovali papi Pavlu VI. tijekom euharistijskoga slavlja kanonizacije. Slika je nakon proslave kanonizacije poslana u Samostan sv. Franje Asiškoga franjevaca konventualaca u Viterbu zajedno s drugim slikama s beatifikacija braće konventualaca, gdje je čuvana u sakristiji crkve.

Djelo dimenzija 350 × 250 centimetara prikazuje četvoricu novih svetaca franjevačkoga reda: Nikolu Tavelića iz Šibenika, Deodata iz Ruticinija, Stjepana iz Cunea i Petra iz Narbone. Novi sveci nalaze se na oblaku poviše Jeruzalema u kojem su 14. studenoga 1391. podnijeli mučeništvo i dali svoj život za vjeru u Isusa Krista. Uz njih se nalaze četiri palme, karakterističan simbol mučenika. Među njima se ističe Nikola Tavelić koji u rukama nosi svitak s natpisom „Propter CHRISTUM nec ignem nec mortem per timescimus“ (Za Krista se ne bojimo ni vatre ni smrti) dok ostala trojica u svojemu stavu predanja jasno očituju da su spremni propovijedati Krista i za njega umrijeti.

Za njih je sveti Pavao VI. rekao da je njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala „u onome času kad su odlučili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje, u kojem se nalazi blago istine i put, kojim ljudi mogu postići vječno spasenje“ (Bula proglašenja svetima „Divini Magistri“).

Slika će od 20. lipnja 2024. biti izložena u crkvi sv. Frane u Šibeniku.

Time će u svetištu Nikole Tavelića biti obilježena 54. obljetnica njegove kanonizacije. Na samu obljetnicu proglašenja svetim, 21. lipnja u 19 sati predslavit će umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, svjedok kanonizacije i domovinske proslave u rujnu 1970. godine.

Braća Samostana sv. Frane i čuvari Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku zajedno s gvardijanom i rektorom fra Josipom Ivanovićem, zahvalila su Talijanskoj provinciji sv. Franje Asiškoga i provincijskom ministru fra Francescu Lentiju, Samostanu sv. Franje u Viterbu i gvardijanu fra Damijanu Frunzi te svima koji su pomogli u pronalasku i prijevozu slike.

Foto: Svetište Šibenik // Kanonizacija sv. Nikole Tavelića