SOCIJALNA TRIBINA O OBITELJI I SOCIJALNOJ (NE)SIGURNOSTI

Zagreb, 16. 5. 2001. (IKA) – U sklopu socijalnih tribina koje u svibnju priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, u utorak 15. svibnja profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Vlado Puljiz govorio je o obitelji i socijalnoj (ne)sigurnosti u Hrvatskoj, dok je profesor na Teologiji u Rijeci dr. Josip Grbac pojasnio ulogu obitelji u novom shvaćanju rada.
Govoreći o procesima u obitelji, dr. Puljiz istaknuo je kako su oni dosta dinamični i kreću se u pravcu pluralizacije što znači da se pojavljuje mnoštvo obiteljskih oblika koji su prije bili marginalni, a danas su ravnopravni. Upravo ta lepeza obiteljskih oblika predstavlja problem za suvremeno društvo i socijalnu politiku. Prema njegovim riječima, u svijetu dolazi do bitnih promjena u sustavima socijalne sigurnosti, država se povlači iz tih sustava i nastoji smanjiti svoju odgovornost i intervenciju. Posebice je proces globalizacije utjecao na to jer država nastoji smanjiti troškove. Kako je dalje istaknuo, nova faza socijalne sigurnosti u koju se ulazi odražavat će se i na obitelj. Neke druge instance, primjerice civilno društvo, razne neprofitne organizacije, lokalna zajednica i obitelj morat će preuzeti veći teret. Govoreći o socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, dr. Puljiz upozorio je kako je ona opterećena posljedicama rata i neuspješnom tranzicijom koje su stvorile brojne socijalne skupine koje su u teškom položaju i koje traže intervenciju države. Dr. Grbac, govoreći o novom shvaćanju rada, istaknuo je kako su zamahom globalizacije nastale objektivne promjene. Na subjektivnom planu, na nivou mentaliteta, osobnog odnosa prema radu dogodile su se također promjene. Današnji čovjek poslu prilazi s puno više očekivanja i nade. Prema njegovom mišljenju, najveće promjene bilo subjektivne, bilo objektivne nastupile su u smislu da je rad nadišao proizvodnu ulogu i postao je čimbenik sveukupnog razvoja čovjeka i društva. Stvaranje ljudskog kapitala i razina izobrazbe radne snage postaju temeljni čimbenici razvoja. U svijetu postoje zakonitosti koje globalizacija nameće i koje utječu na obiteljski život. Obitelj je sve više prisiljena ulagati u obrazovanje i stručno usavršavanje. U Hrvatskoj gdje su državni poticaji takvom usavršavanju nedostatni teže breme spada na obitelj. Upravo o obitelji ovisi hoće li hoće li djeca imati mjesto na budućem tržištu rada, mišljenja je predavač.
Na početku tribine dr. Marijan Biškup podsjetio je kako se 15. svibnja ove godine obilježava 110. obljetnica prve socijalne enciklike “Rerum novarum” pape Lava XIII. Na stotu obljetnicu enciklike Katedra za moralnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta upriličila je akademiju o promicanju socijalnog nauka Crkve. Na toj su akademiji dekan Fakulteta dr. Šagi Bunić i veliki kancelar kardinal Franjo Kuharić predložili su da se osnuje katedra za socijalni nauk Crkve. Ddr. Marijan Valković uputio je 17. studenog 1994. godine Vijeću Fakulteta molbu za osnivanje katedre. Vijeće Fakulteta je gotovo jednoglasno 31. ožujka 2000. donijelo odluku o osnivanju Katedre za socijalni nauk Crkve. Za pročelnika katedre Vijeće je 27. travnja ove godine imenovalo dr. Stjepana Balobana.
Na tribini je bio nazočan i zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak. (i05326hr/kj)