Solin: Središnja proslava Godine mjesne Crkve

Solin, (IKA) – Središnja proslava Godine mjesne Crkve u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji održana je na Gospinu otoku u Solinu u nedjelju 12. listopada. Svečano misno slavlje, na kojem je sudjelovalo više od 20 tisuća vjernika, u koncelebraciji s umirovljenim splitsko-makarskim nadbiskupom Antom Jurićem, šibenskim biskupom Antom Ivasom te oko 300 svećenika predslavio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
Misno slavlje započelo je na “Gospinu bunariću” kada je nadbiskup Barišić blagoslovio vodu u spomen krštenja, nakon čega je poškropio vjernički puk uz pjevanu antifonu “Poškropi me”. Taj simbolični čin vraća današnje vjernike u povijest hrvatskoga naroda, koji je započeo svoje pokrštavanje upravo u Solinu, na Jadru, hrvatskom Jadranu.
Na početku misnog slavlja pozdravljajući brojne svećenike, redovnike i redovnice, predstavnike mjesne i državne vlasti te brojne vjernike nadbiskup Barišić istaknuo je kako se splitsko-makarska Crkva na to slavlje okupila kako bi posvjedočila i obnovila svoj savez s Bogom te još radosnije i hrabrije nasljedovala Božji poziv. “Želimo, upravo kao mjesna Crkva, biti znak i svjedok spasenja u Kristu. Neka nas Bog, koji se utjelovio u Isusu Kristu i čije smo mistično tijelo po krštenju postali, osnaži u našim nastojanjima, podrži u našim željama, neka bude s nama u našim traženjima smisla, u našim opredjeljenjima i izborima”, zazvao je nadbiskup Barišić. U propovijedi se osvrnuo na današnje suvremeno doba koje je obilježeno raznolikim nezadovoljstvima i nemirom, koje želi sreću i traži život, često i po svaku cijenu, ne vodeći računa o mogućim posljedicama. Jer, ako se doživljaj i užitak stavljaju u središte svakoga vrednovanja, ako se živi samo sada i ovdje, bez truda i vrednota, ako se čovjek svede na kotačić velikog stroja proizvodnje i potrošnje, bez dubljeg cilja i smisla, ako se čovjek vidi kao zbroj molekula i svede na biologiju i zoologiju, bez svoga dostojanstva slike Božje, ako se život i radost žele kupovati i graditi novcem, bogatstvom, karijerom i moći, ako je novac važniji od uvjerenja i lakat važniji od srca, onda se ne samo tijelo, već i duša prodaje na tržištu, a to sigurno ima nesagledive posljedice. “Zato, nikakvo čudo da čovjek i ovoga našega vremena doživljava ugroženost i nezadovoljstvo u životu. Ne pomaže mu tu ni pomlađivanje ni kloniranje. Svjedoci smo da, uza sve ono što je dobro i pozitivno u našem vremenu na duhovnome i materijalnom polju, čovjek današnjice ipak osjeća zabrinutost i strah. Razlozi takvom doživljavanju su mnogostruki: nasilja, sukobi, ratovi i trka u naoružavanju; nepravde na svim razinama, ekonomski poremećaji, nezaposlenost i kronični nedostatak solidarnosti; ugroženost prirode i društva, neba i zemlje; neba, proširenjem ozonskih rupa, a još više njegovom detronizacijom; zemlje, povećavanjem sve većeg jaza između bogatih i siromašnih, nepoštivanjem okoliša, uzrokovanjem novih opasnih bolesti i povećanjem ovisnosti. Zabrinutost i strah su jednostavno plod ugrožavanja i neba i zemlje nepoštivanjem života i dostojanstva osobe. Naime, mjerilo ljudskog života ne može i ne smije biti ekonomski uspjeh ili neuspjeh, jer je život neizmjerno veći od bilo kakvog uspjeha ili neuspjeha na tržištu za život neophodnih vrijednosti. Ako ljudski život zbog privatnih ili društvenih interesa degradiramo, ako s njime manipuliramo na tržišnim žrtvenicima, opasnost je ne samo da se udaljimo od vječnog života, nego dovodimo u pitanje i ovaj zemaljski”, istaknuo je nadbiskup Barišić.
Osvrnuvši se na proslavu Godine mjesne Crkve, nadbiskup Barišić je istaknuo kako tom proslavom vjernici žele obnoviti svoj savez s Bogom te izabrati život: “Želimo biti vjerni savezu krsnog dostojanstva, savezu bračne vjernosti, savezu nedjelje i svakodnevlja, rada i molitve, duhovnoga i materijalnog, etike i politike, nacionalnoga i univerzalnog, tržišnog i socijalnog, vjerskog i kulturnog. Upravo zato jer smo ljudi saveza, biramo i branimo vjernost bračnog saveza muža i žene, obitelj i život od začeća do naravne smrti. Jer smo narod saveza, opredjeljujemo se kao hrvatska vjernička obitelj za dnevnu molitvu i nedjeljno slavljenje mise. U euharistijskom slavlju, u zajedništvu s Gospodinom i međusobno, pronalazimo i prihvaćamo istinsku pobjedu života nad smrću. U savezu s Gospodinom uviđamo da ne možemo bez nedjelje, početka i prvog dana u tjednu, upravo po tome jer je Gospodinov! Ona je ključ melodije našega života! Ona kao Dan Gospodnji određuje naš životni ritam! Priznajemo se narodom saveza s Bogom i to prihvaćamo, ispovijedamo i svjedočimo. Kao takvi opredijeljeni smo da uvijek biramo život, pa i na sljedećim političkim izborima. To je, ne samo građansko pravo i dužnost, već i kršćansko poslanje. Svaki kršćanin dužan je svjedočiti život u društvu i svijetu. Ne samo glasom, već i stasom i praksom života. Ovdje se posebno misli na mladiće i djevojke, na one koji će po prvi put imati pravo glasovanja i koji će se po prvi put naći na izbornim listama. Ne prihvaćajte lažna obećanja niti obećavajte lažno! Onaj koji prihvaća laž odobrava je, a onaj koji lažno obećava podsjeća nas na prošlost komunističkog ateizma, koji je puno obećavao a malo ostvario. Što više, ljudima je puno oduzeo: slobodu, imovinu, dostojanstvo, istinu, a tolikima i sami život”. Nadbiskup je istaknuo kako Crkva nema svoju stranku i nema kršćanske politike, nego postoje kršćani u politici, koji moraju biti kvasac prepoznatljiv u stranačkim programima, te birati život i uzeti deset zapovijedi Božjih za kriterij i temelj svoje stranke. “Važno je to za našu Hrvatsku. Temeljno pitanje njezina opstanka i budućnosti nije ono kada ćemo ući u Europsku uniju, već ovo: kada će deset zapovjedi, taj temeljni statut života, ući i zaživjeti u našem društvu. Dobro je da na putu u Europsku uniju usklađujemo naše s njezinim propisima i zakonima, ali za našu budućnost života i suživota, daleko je važnije da ih usklađujemo s Božjim statutom života”, poručio je nadbiskup Barišić.
Bit kršćanstva nisu zakoni i propisi, niti neka teorija koju treba prevesti u praksu, već daleko više od toga: ljubav jedne osobe – Isus Krist, koji nas povezuje u Crkvu, istaknuo je nadbiskup, upozorivši kako život nije u onome što i koliko netko ima, već u tome tko smo i koliko ljubimo Boga i bližnjega. “U radosti i iz radosti života s Isusom Kristom Crkva postaje prostor pažnje, suradnje, zajedništva, prihvaćanja i služenja. Ta nam radost daje toplinu i svjetlo, kreativnost i lakoću, ljepotu života u sebi i oko sebe. Nedjeljno euharistijsko slavlje je izvor koji obnavlja i hrani život radosti. Iz izvora radosti euharistijskog slavlja vjernik postaje osjetljiv i solidaran unutar župnih zajednica, postaje otvoren drugim oblicima ljudskoga zajedništva i spreman na suradnju sa svim ljudima dobre volje. U toj radosti treba pristupiti životu i svijetu s novim pogledom vjere, hrabrijim korakom nade i zauzetijim rukama ljubavi”, istaknuo je nadbiskup Barišić, posvjedočivši kako Splitsko-makarska nadbiskupija, želi radosno ići za Isusom Kristom, želi kročiti naprijed putem Njegova života, a svi su njezini članovi pozvani na životno svjedočenje Krista u svakodnevnom životu.
Nakon propovijedi održana je obnova krsnih obećanja. U tijeku obreda na oltarni su prostor pristupili predstavnici svih krajeva nadbiskupije sa svijećama u rukama koje simboliziraju Krista i prosvjetljenje kojeg su vjernici toga kraja primili po krštenju. Na oltarni prostor došlo je 17 osoba iz svih staleža, koji su ujedno predstavili 17 stoljeća, a i sve staleže puka, koji su prihvatili vjeru i kršćansko poslanje da budu svjedoci u svijetu.
Misno slavlje svojim pjevanjem uveličao je zbor od 700 pjevača iz 23 crkvena zbora svih dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije pod ravnanjem uglednoga splitskog liturgijskog glazbenika don Šime Marovića u pratnji orguljašice Mirte Škopljanac-Mačina. Na misi je nastupio i “Splitski bass quintet” sastavljen od petorice profesionalnih glazbenika splitskog HNK. Milodari s te mise, kao i novčani prilozi skupljani u tijeku “Župnog tjedna” u svim župnim zajednicama, namijenjena je nabavi klimatizacije Kliničke bolnice u Splitu. Na tu nakanu i svećenici su već u dva navrata prikupljali novčane priloge i to u tijeku duhovnih vježbi početkom mjeseca rujna te na svojoj zajedničkoj jesenskoj duhovnoj obnovi, prikupivši tako više od 20.000 kuna. Po završetku misnog slavlja vjernici su mogli nabaviti novotiskani zbornik učeničkih radova na temu mjesne Crkve, kao plod suradnje Splitsko-makarske nadbiskupije i Državnog ureda za prosvjetu. Zbornik sadrži najbolje likovne i literarne radove učenika svih osnovnih i srednjih škola iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, kao i onih učenika iz neretvanskog kraja koji pripadaju toj nadbiskupiji.
U sklopu trogodišnje priprave za proslavu velikoga jubileja 1.700 godina mučeništva sv. Dujma (304-2004), zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije ova je godina u splitsko-makarskoj Crkvi posvećena koordiniranome pastoralnom radu pod geslom “Mjesna crkva, znak i svjedok spasenja”. Geslo je izabrano u kontinuitetu planiranih programa prema zajedničkom geslu jubilarnih priprema: “Krist, izvor života i nade u mjesnoj Crkvi”, konkretno u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Prva godina bliže obljetničke priprave bila je posvećena: “Obitelji – izvoru života”; a protekla godina većoj obitelji: “župi – zajednici vjere i života”.
Molitveno-duhovna priprava za središnji događaj proslave godine Mjesne crkve započela je “Župnim tjednom”, koji je od 6. do 11. listopada održan u svim župama nadbiskupije. U toj su pripravi župnici i njihovi suradnici na temelju listopadske marijanske pobožnosti, kroz misna slavlja, molitvene susrete ili vjerske tribine, gdje su uzete teme iz otajstva Krunice svjetla, pozornost posvetili aktualnim potrebama župa: kao što su odgoj mladih, uloga obitelji i značenje dobrotvornosti, te osnivanje dobrotvornih ili obiteljskih zajednica u župama gdje ih nema. Svakog se dana razmatralo jedno otajstvo krunice: prvog dana “Župnog tjedna” govorilo se o značenju “Isusova krštenja”, u utorak o otajstvu “čuda u Kani” te o znamenjima Božje darežljivosti, u srijedu o “Isusovu navještaju kraljevstva Božjega te o pozivu na obraćenje”, u četvrtak o “Isusovu preobraženju”, u petak o “ustanovljenju euharistije” dok je u subotu 11. listopada pozornost bila posvećena temi “Žena u Crkvi i obitelji”.