O knjizi „Iz povijesti škola i odgojnih ustanova“, objavljenoj u nakladi Književnog kruga Split, uz autora su govorili recenzenti don prof. dr. Josip Dukić i prof. dr. Mladenko Domazet. O drugoj knjizi „Povijesna vrela o liturgijskom štovanju blaženog Augustina Kažotića u trogirskoj katedrali i biskupiji, od godine 1260. do 1830.“, objavljene u Centru za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja „Don Frane Bulić“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, govorili su Marko Trogrlić i autor, a moderator je bio Josip Vrandečić.

Razmatranje crkvenih učilišta i odgojnih zavoda

Prvi predstavljač don prof. dr. Dukić kazao je da „opsežni i temeljiti radovi u knjizi Iz povijesti škola i odgojnih ustanova donose brojne novosti važne za povijest školstva i odgojnih ustanova, svaki tekst pokazuje visoku razinu znanstvenosti i kritički pristup temi koja se obrađuje. Knjiga sadrži objavljene radove vezane uz crkvena učilišta i odgojne zavode od rodnih Kučića, preko Sinja i Splita pa sve do Rima i bit će veoma korisna proučavateljima školstva i odgojnih ustanova, a posebno studentima povijesti, pedagogije i proučavanja lokalnih tema…“

Prof. dr. Domazet naglasio je da se u „knjizi  razmatra djelovanje pretežito crkvenih učilišta i odgojnih zavoda u Dalmaciji (od katedralnih i samostanskih škola do sjemeništa, gimnazija, liceja, bogoslovnih učilišta te zavoda, kolegija, vrtića) razvojno tijekom različitih razdoblja i državne sustave (mletačko, francusko, austrijsko)“.

Dodao je da autor lokalne perspektive problematizira kroz horizontalno povezivanje, „primjerice, pokazuje kako se vizitacije uklapaju u širu sliku kauzalnih odnosa, što se između ostalog rezultira i odlukom pape Grgura VIII. da se otvori Colegium Ilirycum u Loretu. Autor govori o paralelnim procesima i okolnostima poput Osmanlija u neposrednoj blizini dalmatinskih gradova s jedne strane, a s druge strane o plodonosnim utjecajima Ilirskog kolegija u Loretu (ili kasnijeg hrvatskog kolegija u Rimu u drugačijim prilikama), u kojima su pitomci duhovnost i stečena znanja povratkom u domovinu implementirali u vlastite sredine. Obradom crkvenih učilišta i odgojnih zavoda sadržajno dobivamo spoj temeljitosti s preglednošću unutar kronološkog slijeda, što je uključivalo mukotrpnu rekonstrukciju različitih odgojno-obrazovnih ustanova s pripadajućim kontekstom i osnivačima, ključnim problemima, programskim okvirima poučavanja i praćenja napretka, profesionalnim kadrom i pitomcima, materijalnim ograničenjima i pripadajućim zgradama, pa sve do posljedica kojima su te zgrade bile izložene zbog vanjskih ili unutarnjih kriza, uplitanja tuđinskih vlasti, manjih i većih zastoja, komunističko-totalitarnih protivljenja, ali naposljetku i izazovima, poput onoga koje će rezultirati dokumentima pape Leona XIII. Slavorum gentem, a slijedom daljnjih događaja doći će do uspostave hrvatskog kolegija Sv. Jeronima u Rimu.“

Prof. dr. Domazet je istaknuo da autor knjige zapravo ilustrira važnost tih napora u savladavanju raznovrsnih peripetija kod osnivanja i održavanja crkvenih učilišta i odgojnih zgrada.

„Knjiga se temelji na širokoj platformi arhivskog istraživanja, s kojom se rekonstruira ustroj i djelovanje crkvenih učilišta i odgojnih zavoda, obiluje bogatstvom podataka koji će doprinijeti jasnoj biografskoj određenosti, uključujući mikrohistorijske i nacionalne okvire u europskom kontekstu“, zaključio je.

Don Slavko Kovačić je na kraju zahvalio svim djelatnicima Književnog kruga i predstavljačima, Ivanu Balti, magistru teologije i diplomiranom arhivistu, koji je autoru pružio dragocjenu pomoć te dr. Branku Joziću, djelatniku splitskog instituta Marulianum, koji je rad o Ilirskom kolegiju u Loretu, preveo na hrvatski, te je posebno naglasio da je splitski Književni krug prije nekoliko desetljeća počeo tiskati izabrane radove pojedinih domaćih povjesničara te u tome zacijelo nadmašuju sve druge naše nakladne kuće.

Govoreći o drugoj knjizi, don prof. dr. Trogrlić kazao je da je to djelo „monografija povijesno-arhivističke naravi, sastavljena od dva dijela: prvi dio je povijesno-sintetski, drugi dokumentarni. Prvi od tih je dvojezičan, na hrvatskom i talijanskom, podijeljen je na osam temeljnih poglavlja i zaključak; u drugom su regesti dvojezični: na hrvatskom i latinskom. Navedeni izvorni tekstovi na latinskom dvadeset i devet, a na talijanskom šesnaest, uz niz slikovnih priloga koji pomažu boljem razumijevanju sadržaja knjige te bibliografija i sažetak.“

„Ovdje se radi o jedinstvenoj sintezi spoznaja štovanja bl. Augustina Kažotića, potkrijepljenih uvjerljivim vrelima koja tu sintezu potkrjepljuju te je knjiga jedinstveno historiografsko-hagiografsko djelo kakvo do sada o blaženom Augustinu Kažotiću nemamo (a nemamo ga ni za neke druge naše blaženike i svece u ovakvom i sličnom obliku). Knjiga je plod strpljiva autorova rada koje se odlikuje njegovim temeljnim pristupom i uvjerljivim tumačenjima snažnog utemeljenja u vrelima.“, naglasio je prof. Trogrlić.

Naveo je i da knjiga svojom cjelinom djelomično svjedoči da je posrijedi relevantno znanstveno djelo koje je itekako potrebno u postupku proglašenja svetim bl. Augustina Kažotića, u kojemu je don prof. Kovačić član posebnog biskupijskog odbora stručnjaka za povijesna i arhivistička pitanja.

Prof. dr. Trogrlić zaključio je da je autor tim djelom itekako odgovorio i dao svoj vlastiti dragocjeni doprinos te da je njegovo objavljivanje od velikog znanstvenog i općeg društvenog značaja. „Uz uvodnu sintetsku studiju te priložena svjedočanstva u arhivskim spisima jasno izranja stanje javnoga liturgijskog štovanja iskazivanog bl. Augustinu Kažotiću u trogirskoj katedrali od početka 17. stoljeća do službene potvrde njegova štovanja od strane Svete Stolice na početku 18. stoljeća, a potom i do vremena ukidanja Trogirske biskupije. To je već samo po sebi cjelovito izvorno znanstveno postignuće, mnogostruko korisno, a osobito u postupku za proglašenje svetim bl. Augustina Kažotića. Djelo, u cjelini i u svojim dijelovima, očituje dosljednu primjenu historiografske znanstveno-metodološke metode. Očituje također ne samo snažnu historiografsku intuitivnost, nego, istodobno, i složenu trezvenost i objektivnu odmjerenost u vrednovanju povijesnih vrela što izvodima i zaključcima ove monografije daje dodatnu potkrjepu i uvjerljivost.“

„Ovo djelo predstavlja izvorno, vrijedan i potreban historiografski znanstveni doprinos crkvenoj povijesti općenito, te crkvenoj povijesti napose. Ta se povijest na najbolji način upoznaje i shvaća kroz život i djelovanje njezinih svetaca te vjerničkih osjećaja, kojima su oni kroz povijest čašćeni. Ta se stvarnost u slučaju bl. Kažotića jasno i uvjerljivo iščitava na stranicama ove knjige, koja svojim sadržajem iznova otkriva, i čitatelju osvježava svetačku osobu blaženika i njegovo liturgijsko čašćenje u našem narodu, doprinoseći na taj način da se ono učvrsti i promiče na razini opće Crkve. Knjiga je u ovoj jubilarnoj godini za Dominikanski red dobrodošla kao dar dominikancima, Crkvi, Redu“, zaključio je prof. dr. Trogrlić.

Potom je na programu manifestacije bilo predstavljanje knjige Frane Barasa „Susreti s Talijom“ objavljene u nakladi Književnog kruga Split. Knjigu koja donosi kazališne kritike i osvrte predstavio je novinar Mladen Vuković, uz tonski zapis autora Frane Barasa, koji zbog zdravstvenih poteškoća nije mogao nazočiti predstavljanju.

Istoga dana, u Galeriji Meštrović, započeo je međunarodni znanstveni skup „Protagonists of urban order from the antiquity to the present“.