U suslavlju su bili svećenici salezijanci te župnici okolnih župa. Proslava je započela svečanom procesijom ulicama Kmana. Biskup Petanjak u propovijedi je vjernicima približio važnost  Gospinih litanija, kako su kroz povijest nastajale i kako iza svakog zaziva u litanijama stoji konkretna osoba, njezina nada i  vjera kojom se, osobito u poteškoćama, utjecala Marijinom zagovoru. Naziv pod kojim slavimo Mariju kao Pomoćnicu kršćana, istaknuo je biskup, ima svoje duboko teološko i ljudsko značenje.

Istaknuo je i da biti raspoloživ za pomoći drugome znači biti spreman služiti, a to je najveći stupanj kršćanstva. Ističući da je Isus najveći broj svojih čudesa učinio iz suosjećanja prema čovjeku u potrebi, u grijehu, u bolesti, nemoći i smrti, istaknuo je da se iz prvog Isusovog čuda u Kani rađa Marijin budući naziv Pomoćnica kršćana upravo zbog onih Božjih oznaka sućutnosti – osjetiti potrebu drugoga kao svoju vlastitu.

Želeći pomoći mladencima, Marija kao da požuruje Isusa kako bi otkrio svijetu da je On obećani Mesija koji je postao čovjekom radi našega spasenja, istaknuo je propovjednik. Taj duh Marije kao pomoćnice na osobiti je način prožeo život sv. Ivana Bosca koji je svoj život i rad s mladima stavio pod posebnu brigu i zaštitu Marije Pomoćnice, nadodao je biskup.

Kao što je Marija požurivala Isusa tako je i don Bosco požurivao Mariju kad je trebalo izići iz „bezizlaznih“ situacija, rekao je biskup Petanjak, te istaknuo da svaki čovjek mora učiniti svoj dio, no nikada ne zaboravljajući da je Božja posljednja. Mi možemo biti solidarni, pomoći koliko je do nas, ali samo Bog može nekoga obratiti, rekao je, između ostaloga, biskup Petanjak.

Na kraju je biskup podsjetio na tri velika zla svijeta: kugu, glad i rat, o kojima se i danas sve više govori, a koja mogu dovesti svijet do uništenja. Sve dok ne shvatimo da je za sva zla svijeta kriv čovjek, neće doći do obraćenja. Daj Bože da ne budemo ludi ljudi, nego mudri. Neka nam i Marija Pomoćnica kršćana u tome pomogne, zaključio je biskup Petanjak. Nakon euharistijskog slavlja, druženje se nastavilo na dvorištu crkve. Također, proslavi blagdana prethodila je trodnevnica. Prvi dan trodnevnice predvodio je don Ivan Šibalić, a drugi i treći dan don Mihovil Kurkut.