Split: Završen simpozij o mjestu i ulozi teologije

Split, (IKA) – Drugog dana teološkog simpozija u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu nastavljena su 24. listopada predavanja koja su objedinjena u temi “Mjesto i uloga teologije u Crkvi i društvu”. Na predavačkoj katedri izmijenili su se predavači: prof. dr. Albert Franz iz Dresdena, prof. dr. Anto Šarić iz Sarajeva, dr. Jadranka Garmaz iz Splita, s. dr. Rebeka Anić iz Splita i doc. dr. Ante Mateljan, također iz Splita.
Prvo predavanje drugoga dana održao je dr. Albert Franz, koji predaje na Institutu za katoličku teologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Dresdenu, čiji je glavni cilj školovanje vjeroučitelja u okruženju tehničkih znanosti. Njegovo promišljanje na temu “Teologija kao znanost o vjeri u kontekstu postmoderne” sustavno je izloženo kroz glavne točke razvoja teologije i propitivanja: ili će se teologija oprostiti od svoje monističke koncepcije mišljenja ili će se morati suočiti s prigovorom da kao znanost kršćanske vjere još uvijek jest i da dalje želi ostati jedna prevladana “Grob-Erzaehlung” (Mega-story) s fundamentalističkim i ideološkim crtama. “Teologija danas ne bi trebala posezati za određenim i njoj posebno bliskim filozofijama i drugim obrascima mišljenja, već bi trebala štoviše uključiti u kritički diskurs svoje specifično polaganje prava o istini i to od samog početka sa svom konkretnom snagom”, poručio je dr. Franz.
Predavanje “Teologija i crkvena praksa. Pogled s perspektive sistematske teologije” održao je profesor dogmatike na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu te stalni suradnik i član uredništva “Crkve u svijetu” dr. Anto Šarić. Objasnio je kako će teologija biti plodna tek onda ako vodi računa o egzistencijalnim čovjekovim problemima, jer je i sama vjera egzistencijalno povjeravanje Bogu. Ukazujući kolika je primjena teologije na praksu, poslužio se modelom teologije recepcije i teologije tradicije. Istaknuo je kako se uvijek treba paziti na znakove vremena koji su odlučujući za odnos ljudi s Bogom. Iznoseći svoje mišljenje o hrvatskoj teologiji u mjesnoj Crkvi, istaknuo je kako doživljava hrvatsku teologiju kao “Lazara nakon uskrišenja kojeg ovoji priječe za daljnji rast”.
Prva ženska predavačica na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. Jadranka Garmaz upoznala je nazočne s ulogom “Teologa laika u crkvi i društvu”. Istaknula ja kako je očigledno da su katolički bogoslovni fakulteti sposobni izgraditi samo jedan kadar studenta i to onih koji će biti sposobni održavati školski vjeronauk i župne kateheze te je navela kako je nužno otvaranje novih laičkih službi. Istaknula je također kako se ne smije smetnuti s uma da su teolozi laici vezani i za svoju obitelj koja im treba biti prioritet nad profesijom. “Identitet i poslanje laika je ujedno identitet i poslanje Crkve. Vjeroučitelji su svjedoci kršćanskog življenja i svojevrsna inkulturacija evanđelja”, istaknula je dr. Garmaz.
Dr. s. Rebeka Anić održala je predavanje na temu “Feministička teologija i njezini utjecaji u Hrvatskoj”. Iznijela je svoja istraživanja koja potvrđuju da se u Hrvatskoj jako malo piše o feminizmu u stručnome katoličkom tisku i svi postojeći članci mogu dati samo uvod u feminističku teologiju. Razlikuje teologiju žene koja izlazi iz dualističke teologije i koja sudi ženi prema njenu povijesnom shvaćanju naravi, od feminističke teologije koja se bazira na zbiljskom iskustvu žena te se želi zauzeti za promjene u Crkvi i društvu.
Dr. Ante Mateljan koji je donedavno obnašao službu prodekana za znanost na splitskom KBF-u iznio je svoje stavove “Za reformu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta”, imajući pritom na umu program dodiplomskog teološkog studija na KBF-u u Splitu, uspoređujući ga s programima u drugim zemljama. U svojim prijedlozima ističe kako bi se trebao smanjiti broj katedri, smanjiti broj obaveznih predmeta i ispita, satnicu dovesti na prosječno 22 sata, uvesti žive jezike, nove didaktičke metode i sredstva, te omogućiti studentima više osobnog rada u izbornim predmetima, a ne samo u seminarima. “Danas je teološki studij kao siroče, jer je bez zajedništva i ljubavi i bez zajedništva u liturgiji i pretenzije da bude temelj molitvi”, upozorio je predavač.
Priopćenja završne rasprave iznijeli su prof. dr. Marinko Vidović, pojasnivši mjesto “Egzegeze u teologiji”, dr. Marko Trogrlić nazočnima je predstavio kako drugi doživljavaju teologiju u temi “Sveučilišni svijet i teološka znanost”, a dr. Nikola Bižaca iznio je zaključke o “Važnosti proučavanja i poznavanja religija unutar katoličke teologije”.
Deveti Teološki simpozij svečano je zatvorio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Marijan Vugdelija, koji je ujedno iskoristio priliku te čestitao dr. Željku Mardešiću na počasnom doktoratu koje mu je dodijelilo Sveučilište u Splitu.