Sudsko ročište protiv Ukrajinske pravoslavne crkve (UOK) otvoreno je 30. listopada 2025. pred Upravnim sudom u Kijevu. Tužbu je podnijela Državna služba za etnopolitiku i slobodu savjesti, koja traži zabranu djelovanja kijevske metropolije UOK-a zbog sumnje u trajne veze s Rusijom, protiv koje Ukrajina vodi obrambeni rat. Predstavnik Crkve odbacio je sve navode, ističući da „ne postoji nikakva protuzakonita povezanost s Moskovskim patrijarhatom“.

Zakon o zaštiti ustavnog poretka u djelovanju vjerskih organizacija, usvojen prošle godine, zabranjuje svim zajednicama bilo kakve institucionalne veze s Ruskom Federacijom. Na temelju tog zakona pokrenut je i postupak protiv UOK-a, čiji se odnos prema Moskvi nalazi pod stalnim nadzorom državnih tijela.

Povijesna pripadnost UOK-a Moskovskom patrijarhatu prekinuta je službeno krajem svibnja 2022., tri mjeseca nakon početka ruske invazije. Vlasti u Kijevu ipak tvrde da raskid nije bio potpun te da Crkva i dalje održava prikrivene veze s Rusijom i patrijarhom Kirilom, koji podržava rat protiv Ukrajine.

Moguća zabrana djelovanja kijevske metropolije predstavljala bi ozbiljan udarac za Crkvu, iako državne institucije navode da bi sve župe mogle nastaviti s radom kao samostalne vjerske zajednice. Religijska sloboda, prema riječima vlasti, i dalje ostaje zajamčena. Očekivanja promatrača upućuju na dugotrajan pravni proces, s mogućnošću žalbe na višim instancama.

Vjerska struktura u Ukrajini obuhvaća dvije glavne pravoslavne zajednice: Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UOK) i Pravoslavnu crkvu Ukrajine (PCU). PCU je osnovana 2018. godine uz potporu carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. i ukrajinskih vlasti te se smatra nacionalnom Crkvom neovisnom o Moskvi.

Kazneni postupci protiv svećenika UOK-a već su doveli do više od trideset presuda zbog veleizdaje, špijunaže i poticanja neprijateljstva. Političke odluke, uključujući oduzimanje ukrajinskog državljanstva mitropolitu Onufriju, dodatno su zaoštrile odnose između države i Crkve.

Oduzimanje crkvenih objekata, uključujući dio Kijevskog špiljskog samostana, te sadašnje suđenje dodatno naglašavaju složenost odnosa između vjere, politike i nacionalne sigurnosti u današnjoj Ukrajini.