Organizatori skupa su Odbor za vjeronauk Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Srpske pravoslavne Crkve i Pravoslavni bogoslovni fakultet veučilišta u Beogradu.

„Osjećam potrebu da se vratim u prošlost, da ukažem na ono što je neporecivo, na ljude koji su nam uopće pružili priliku da se bavimo ovom temom, da razmišljamo kako da otklonimo ozbiljne propuste“, kazao je patrijarh SPC-a Porfirije otvarajući panel. „To uvijek nosi rizik da nekog izostavim, ali odvažit ću se da molitveno spomenem naše oce i braću koji su 2. studenog 2001. godine, bili na prvom satu vjeronauka u školi „Kralj Petar Prvi“: blaženog spomena patrijarha Pavla, premijera Srbije Zorana Đinđića, ministra prosvjete Gaše Kneževića, drage nam uspomene muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića i o. preč. Andrije Kopilovića s kojim smo surađivali u nizu poslova. Svi su se oni preselili u naručje Abrahamovo, ali smo zato sretni što su danas među nama ona naša braća, oci i prijatelji koji su zaista dali ključan doprinos vraćanju vjerske nastave“, dodao je.

Od problema provođenja nastave, patrijarh je naveo status školskoga predmeta (sada na razini školskoga programa), rješavanje statusa vjeroučiteljica i vjeroučitelja njihovim upošljavanjem na neodređeno vrijeme, a istovremeno omogućavanje Crkvama i vjerskim zajednicama koje ih delegiraju da vrše nadzor nad njima. „Crkvi se mora osigurati način da se ako, ne daj Bože, dođe do nekog problema, pravo nadzora, u najboljem interesu đaka koji pohađaju vjeronauk, manifestira i kroz povlačenje dozvole za rad onima koji više ne predaju nauk Crkve sukladno njenoj vjeri“, kazao je patrijarh Porfirije.

„Model vjeronauka je pripadao porodici modela konfesionalnog vjeronauka koja postoji u Europskoj uniji. On je obogaćen i određenim jedinstvenim osobinama. To su bile institucionalne garancije da je vjeronauk rezultat dobre međusobne suradnje crkava i vjerskih zajednica, što je i danas naravno slučaj, i također plod suradnje države s tradicionalnim Crkvama i vjerskim zajednicama. Planove i programe crkve i vjerske zajednice usvajaju konsenzusom. One usuglašavaju nacionalnu listu vjeroučitelja u okviru Komisije za vjersku nastavu. Ta Komisija je autonomna, ona je realizacija suradnje Crkava i vjerskih zajednica među sobom i s državom. Vjersku nastavu nije država povjerila i delegirala Crkvama i vjerskim zajednicama, ona je plod suštinske suradnje ravnopravnih. Uostalom, to je za državu jedini način da đaci uživaju dobrobit konfesionalne vjerske zajednice, jer država, kao vjerski neutralna, u krajnjoj liniji takvu nastavu ne može pružiti“, zaključio je patrijarh.

U Srbiji danas ima oko 450 tisuće učenika koji su se slobodno opredijelili za pohađanje vjerske nastave u školama te 1602 pravoslavna vjeroučitelja, 247 iz dvije islamske zajednice, 131 iz Katoličke Crkve i 30 iz crkava reformacije.

Otvaranju skupa prisustvovali su dekan PBF-a u Beogradu Zoran Ranković, ministar prosvjete Srbije Branko Ružić, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Ladislav Nemet, Reis-l-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud Dudić, biskup Slovačke evangeličke Crkve u Srbiji Jaroslav Javornik, veliki rabin Srbije Isak Asiel, ravnatelj Uprave za suradnju s Crkvama i vjerskim zajednicama u Minstarstvu pravosuđa Srbije Vladimir Roganović, te istaknuti stručnjaci za pitanja odnosa Crkve, države i društva iz Srbije i inozemstva.