SUBOTICA: DUŽIJANCA 2001.

Ove se godine u Subotici svečano slavila 90. obljetnica prve crkvene proslave “Dužijance”.
U Suboticu je u trodnevni posjet stigao i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić, u pratnji svog tajnika don Ivana Bodrožića. Susreo se s domaćinom biskupom Ivanom Penzešom te sa svećenicima i redovnicama koji žive i rade u biskupiji i u sjemeništu “Paulinum”. Nakon večere, u pratnji duhovnika sjemeništa mons. Marka Forgića i svog tajnika nadbiskup Barišić prošetao je gradom i te se kraće vrijeme zadržao na glavnome gradskom trgu, gdje je pratio prigodni program.
Proslava Dužijance 2001. započela je na blagdan sv. Marka blagoslovom mladog žita na salašu Jose Gabrića i obilježena je s dvadesetak različitih kulturnih manifestacija. Posebno je svečano obilježena 50. obljetnica smrti utemeljitelja crkvene Dužijance mons. Blaška Rajića. Vrhunac slavlja “Dužijance 2001.” započeo je otvorenjem prigodne izložbe pod naslovom “Kruna na oltaru kroz 90 godina” u ponedjeljak 6. kolovoza u subotičkom “Likovnom susretu”. Izložbu su otvorili predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” mr. Andrija Kopilović i povjesničar umjetnosti Bela Duranci. Na izložbi se do 31. kolovoza mogu razgledati “krune” izrađene od slame, simboli Dužijance kroz proteklih 90 godina. Te su krune vremenom postale prave umjetničke tvorevine u tehnici slame. Na početku su one bile trodimenzionalne, tako da se na izložbi može vidjeti u slami izrađenu subotičku katedralu-baziliku Sv. Terezije, sjemenište “Paulinum”, Višeslavovu krstionicu, crkvu u Ninu, baziliku Sv. Petra u Rimu i drugo. Uz izložbu “kruna” priređena je i retrospektivna izložba naivne slikarice Cilike Dulić Kasiba. Prigodne stihove Alekse Kokića čitala je Jelena Milinko, a sve je obogaćeno i ugodnim zvucima tamburice muziciranjem tamburaškog sastava “Hajo”.
Slavlje je nastavljeno u četvrtak 9. kolovoza u HKC “Bunjevačko kolo” Književnom večeri posvećenoj kulturnom radniku i pjesniku iz Tavankuta Ivanu Prćiću Gospodaru u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. Večer je priredio književni klub “Miroljub”, koji djeluje pri Institutu “Ivan Antunović”. Večer je započela minutom šutnje i molitvom za prof. Belu Gabrića, čiji je ukop bio u ponedjeljak. Bez njega su dužijanca i na osobit način književne večeri nezamislivi. I ovogodišnji program dužijance i književnu večer on je priredio, ali ga je Gospodin pozvao k sebi da vječno slavi dužijancu, istaknuo je vlč. Andrija Anišić, urednik “Zvonika” te pročitao pjesmu “Bunjevac”, posvećenu Beli Gabriću, koju je napisao Jakov Kopilović. Sudionike večeri pozdravio je mr. Kopilović, a potom je Tomislav Žigmanov održao predavanje “Ivan Prćić, kulturni radnik i pjesnik” te “Moje uspomene na Gospodara”, Antuna Gabrića, nekadašnjeg tavankutskog župnika. I na toj književnoj večeri glazbene točke izveli su članovi katedralnog zbora “Albe Vidaković” pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Na završetku večeri, mr. Kopilović podijelio je 11. “Antušovu nagradu” koju dodjeljuje anonimni darovatelj onima koji su dali svoj prinos da se slavi “hrvatsko-bunjevačko ime”. Ovogodišnji dobitnici “Antušove nagrade” su Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” iz Tavankuta, zatim Alojzije Stantić, pisac vrlo značajne knjige na hrvatskoj ikavici “Kruv naš svagdanji” te brojna obitelj od šestoro djece Alojzija i Janje Kujundžić.
U petak 10. kolovoza u predvorju subotičke Gradske kuće otvorena je izložba radova od slame s ovogodišnje Kolonije slamarki u Tavankutu. Nakon toga je na glavnome subotičkom trgu na improviziranom “salašu” započela “Tamburaška večer” na kojoj je nastupilo desetak tamburaških sastava. Na večeri su predstavljeni ovogodišnji bandaš i bandašica Nikola Matković i Sonja Jaramazović te izabrana tri najljepša para mladih u bunjevačkim narodnim nošnjama koji će biti pratitelji ovogodišnjeg bandaša i bandašice.
Posebno je bilo zanimljivo kada su se na svečanoj bini pojavili i svi živući bandaši i bandašice, koji su za to izabrani u proteklih 90 godina, što je izazvalo buru oduševljenja. Najstariji je bio Ive Antunović, bandaš iz 1937. godine.
Nadbiskup Barišić je u subotu 11. kolovoza u pratnji biskupa Penzeša, tajnika i preč. Kopilovića pohodio drevni subotički franjevački samostan. U samostanu su goste dočekali subotički franjevci, a pozdravio ih je i upoznao s poviješću samostana gvardijan fra Andrija Matić. Franjevački samostan nalazi se u središtu grada, a dio zgrade franjevačkog samostana predstavlja najstariju zgradu u Subotici, nekadašnju subotičku tvrđavu. Nadbiskup Barišić potom se u župi sv. Roka susreo sa svećenicima grada Subotice i s predstavnicima hrvatskih ustanova i udruga. Na početku susreta nadbiskupa je pozdravio mr. Kopilović koji mu je iskazao zahvalnost na njegovu posjetu i općenito potpori Crkve u Hrvatskoj Subotici. U svom obraćanju nazočnima, nadbiskup Barišić je prenio “pozdrave iz Domovine”, Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskupâ Frane Franića i Ante Jurića te svećenika. “Vjerujem da je ovaj moj pohod simboličan, jer Splitsko-makarska nadbiskupija nosi najdublje temelje hrvatske svijesti državnosti i najdublje temelje prisutnosti kršćanstva na našim prostorima. Solin je kolijevka i krstionica hrvatskog naroda. Iz takve sredine dolazim ovdje k vama i vidim da ste vi jedna bogata mladica tog istog stabla, istih korijena. I mi smo ponosni na vas i s vama”, rekao je nadbiskup Barišić izražavajući radost zbog bogatoga kulturnog i vjerskog života Hrvata Bunjevaca i Šokaca.
Nakon toga je nadbiskup Barišić s pratnjom posjetio subotičku gradsku kuću. Ondje su ga dočekali, pozdravili i pokazali to velebno subotičko zdanje, predsjednik Izvršnog vijeća subotičke općine Imre Kern i potpredsjednik općine mr. Bela Tonković. Na ručku u župi Marije Majke Crkve, nadbiskup se susreo s članovima hrvatskog veleposlanstva iz Beograda Davorom Božinovićem, opunomoćenim ministrom i otpravnikom poslova te Ivanom Bandićem, savjetnikom istog veleposlanstva. Nazočna je bila i gospođa Olga Visković, konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici. Nadbiskup se susreo i s predsjednikom organizacijskog odbora “Dužijance 2001.” Lazom Vojnićem Hajdukom kao i redovnicama družbe Kćeri milosrđa, koje djeluju u toj župi. Domaći župnik mr. Kopilović u znak sjećanja na taj susret darovao je nadbiskupu njegov biskupski grb izrađen od slame.
Poslije podne nadbiskup Barišić posjetio je župu Uznesenja Marijina na Bikovu kod Subotice, gdje mu je župnik Julije Bašić objasnio da je to osamdesetak godina bila jedina crkva sagrađena od nabijene zemlje, no zbog urušavanja, morala je biti obnovljena. On je protumačio kako je unutarnjost crkve uređena u skladu sa salašarskim okolišom. Tako je oltar jedan veliki snop pšenice, ambon predstavlja suncokret, na kojem listovi predstavljaju deset Božjih zapovijedi, krstionica je pravi salašarski bunar (đeram).
U katedrali-bazilici Sv. Terezije u sklopu proslave Dužijance bila je svečana Večernja. Bio je to prvi susret nadbiskupa s vjernicima. Na početku molitve nadbiskupa je pozdravio i izrazio mu dobrodošlicu biskup Penzeš. Domaći biskup pozdravio je i glavne nositelje ovogodišnjeg slavlja Dužijance bandaša Nikolu Matkovića i bandašicu Sonju Jaramazović, kao i predstavnike veleposlanstva i konzulata, predstavnike lokalne samouprave, članove Organizacijskog odbora “Dužijance 2001.”, predstavnike kulturnih, društvenih i političkih udruga i lijepi broj okupljenih vjernika. Svečanu Večernju predvodio je katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, a molitvu su svojim nastupom uzveličali članovi katedralnog zbora “Albe Vidaković”.
Mons. Beretić također je nadbiskupu uputio riječi dobrodošlice te u svome nadahnutom govoru istaknuo: “Svatko je ponosan na stare slave djedovinu. Pa ipak, ponekad smo tako zagledani u svjetlu prošlost, da sadašnjost Crkve i društva doživljavamo kao tamu. I onda umjesto da poradimo za budućnost Crkve i društva, ostavljamo svoje, uvjereni da je bogata tuđina slađa od vlastitog zalogaja. A Crkva ima zahtjevnu sadašnjicu i sigurnu budućnost. Riječ se Božja na svoj način znala utjeloviti u ljude svakog vremena i puka i jezika. Bilo je dobroga svijeta u prošlosti, ali ga ima i danas. Našu mladež, i bogoslove i mlade svećenike naše, redovnice mlade isti onaj Duh Sveti Božji ispunja koji je prosvjetljivao ljude prošlosti. Nije Bog napustio čovjeka današnjice!”.
Prije blagoslova okupljenim se vjernicima obratio nadbiskup Barišić toplim riječima. “Kako je lijepo doživjeti kroz vašu dužijancu to otajstvo čudnovato, čudesno – otajstvo Crkve, otajstvo tog Boga Oca, prijatelja ljubavi, koji ulazi u našu realnost, u naše dimenzije, u naš život. I mi ovakvi, ulazimo kroz njega i s njime u tu realnost, božanske, nebeske obitelji. Kako smo veliki, braćo i sestre! I eto jednog od razloga zašto želimo zahvaljivati, jer je to otajstvo usađeno u dušu, u tijelo, u naše kulturno i nacionalno, u naše tradicionalno, u naše sada i u naše sutra”, istaknuo je nadbiskup Barišić. On je također u svome govoru izrazio želju “da ova dužijanca, 90. jubilarna, bude jedan novi početak” i “da iz ove slavne tradicije, da iz ovog generacijskog iskustva, nabuja jedna nova snaga, jedan novi zanos, da još više budemo ljudi, osobe hvale”. Na kraju je nadbiskup Barišić čestitao to slavlje ponajprije bandašu i bandašici, a potom i svima koji su na bilo koji način sudjelovali. Susret je završio svečanim blagoslovom koji su podijelili dva biskupa. U večernjim satima nadbiskup Barišić posjetio je i mađarsku župu Srca Isusova u Bačkim Vinogradima, te navratio na glavni gradski trg gdje je nastupilo dvadesetak folklornih skupina na tzv. “Risarskoj večeri”.
Blagoslovom i ispraćajem bandaša i bandašica iz župe Sv. Roka u nedjelju 12. kolovoza započela je završna proslava Dužijance 2001. koja je zaključena svečanim misnim slavljem u subotičkoj katedrali. U svom pozdravu župnik Andrija Anišić prisjetio se prve dužijance priređene daleke 1911. godine te zahvalio Bogu “što se ovaj naš običaj zahvale za žetvu i kruh svagdašnji slavio do danas i što ga danas slavimo, vjerujem još svečanije i bogatije, nego što je to bilo na početku”. Pozdravio je sve koji su se okupili u tu “kolijevku” dužijance, a napose nositelje ovogodišnje dužijance bandaša i bandašicu.
Svečana misa zahvalnica za Dužijance 2001. godine slavila se za improviziranim oltarom pored katedrale. Misu je predvodio metropolit Barišić u zajedništvu s biskupom Penzešom, tajnikom Bodrožićem, katedralnim župnikom mons. Beretićem te još desetak dijecezanskih i redovničkih svećenika. Na misi je bilo nazočno i desetak veleposlanika iz različitih država, te i Jožef Kasza, potpredsjednik Vlade Republike Srbije, Ištvan Išpanović, gradonačelnik Subotice, Imre Kern, predsjednik Izvršnog vijeća Subotice i potpredsjednik općine mr. Bela Tonković, kao i desetak gradonačelnika susjednih gradova te iz Republike Mađarske. Iz Mađarske su također stigli predstavnici hrvatske manjinske uprave na čelu s predsjednikom Mijom Karagićem. Na misi se uz ugledne goste te brojnu djecu i mlade odjevene u bunjevačku narodnu nošnju okupilo više tisuća vjernika.
Euharistijsko slavlje započelo je blagoslovom klasova ovogodišnje žetve, koji su kasnije podijeljeni svim sudionicima slavlja. Pošto je blagoslovio žito, nadbiskup Barišić odgovorio je na pozdrav svoga domaćina. Čitanja su čitali bandaš i bandašica, a evanđelje je navijestio katedralni župnik mons. Beretić. Na misi je pjevao katedralni zbor “Albe Vidaković” pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.
U svojoj propovijedi nadbiskup Barišić je među ostalim rekao: “Gdje se radom stvara kruh, tamo se on doživljava kao dar, ali ujedno osjeća potrebu i da ga podijeli s drugima. I vjerujem da ste vi svojim radom obogatili druge. Ali isto tako vjerujem da ste ovom dužijancom obogatili svoj grad i druge narode koji žive ovdje”. Molitve vjernika predmolili su “pratioci” bandaša i bandašice u narodnim nošnjama. Darove su na oltar prinijeli bandaši prijašnjih dužijanci, hostije za euharistiju bandašica Sonja, a krunu ovogodišnje dužijance, kruh izrađen od slame s brojkama 90, koju je izradila slamarka Mara Ivković Ivandekić, prinio je bandaš Nikola. Zatim su seoski bandaši i bandašice kao i bandaš i bandašica iz Sombora pokazali nadbiskupu svoje ovogodišnje krune. Misa je završila oduševljenim pjevanjem pohvalne pjesme “Tebe Boga hvalimo” i blagoslovom s Presvetim.
Nakon mise nadbiskup Barišić je u pratnji svog tajnika i katedralnog župnika s gradonačelnikom i ostalim uglednim gostima pješice prošao kroz mnoštvo okupljenih građana do glavnog gradskog trga, gdje je pratio dolazak svečane povorke. U povorci je bilo više od dvadeset kulturnih društava iz Subotice, ali i iz Sonte, Bačkog Monoštora. Bilo je tu i više mađarskih i srpskih društava. Prošlo je i mnoštvo djece i mladih u narodnim nošnjama, pješice i na svečanim zapregama. Vrhunac toga dijela Dužijance bila je predaja kruha od ovogodišnjeg roda pšenice gradonačelniku Subotice Išpanoviću. Kruh su mu predali u prigodnoj sceni koja prikazuje nekadašnji završetak risa, ovogodišnji bandaš i bandašice. Zatim su članovi foklorne sekcije Hrvatskoga kulturnog cetra “Bunjevačko kolo”, na improviziranom salašu poveli veselo kolo i tako označili završetak toga dijela Dužijance.
Uslijedio je svečani ručak u HKC “Bunjevačko kolo”. Tamo je sve goste pozdavio predsjednik Centra Bela Ivković. U tijeku ručka nadbiskupa i sve goste je pozdravio i potpredsjednik Vlade RS, koji je zahvalio nadbiskupu i Crkvi u Hrvata na potpori u svim proteklim teškim godinama. Nadbiskup Barišić prigodnim se riječima zahvalio na pozdravima.
U popodnevnim satima na grobu Blaška Rajića, utemeljitelja Dužijance, okupili su se članovi Organizacijskog odbora Dužijance 2001. na čelu s predsjednikom, te bandaš i bandašica i dvadesetak vjernika. Bandaš Nikola Matković pročitao je pjesmu Mirka Vukova “Našem Velikanu”, bandašica je pročitala odlomak Svetoga pisma, a molitvu je predvodio župnik Anišić. To se čini svake godine u znak zahvalnosti utemeljitelju Dužijance.
Zatim je u dvorištu župe započelo tzv. “Bandašicino kolo”, gdje su djeca, mladi ali i odrasli i stari, bunjevačkim narodnim igrama u veselju nastavili slaviti Dužijancu. Najprije se okupljenima, njih više od tisuću, obratio župnik Anišić, koji im je predstavio dragog gosta, nadbiskupa Barišića i njegova tajnika. Potom je nadbiskupa pozdravio u ime mladih Darko Vukov, a zatim je sve pozdravio nadbiskup Barišić. “Kolo” su prigodnim riječima otvorili bandaš i bandašica i pozvali sve da zaigraju s njima. Nadbiskup se i prethodne večeri susreo s mladima koji uređuju stranice mladih u katoličkom listu “Zvonik” i s njima se zadržao u dužem razgovoru. Ovogodišnja 90. dužijanca proslavljena je posebno svečano, a brojnost sudionika mnogi su tumačili prvim takvim okupljanjem nakon pada Miloševićeva režima. (ika-aa/sa)