Tema simpozija bila je Unaprjeđivanje i obrana međunarodnih vjerskih sloboda kroz diplomaciju.

U pozdravnom obraćanju veleposlanica SAD-a pri Svetoj Stolici Callista Gingrich naglasila je kako promicanje i osiguravanje općeg prava na vjersku slobodu zajednički je prioritet SAD-a i Svete Stolice. Ova suradnja čuva to pravo, nastavila je, u „kritičnom trenutku“ u kojem međunarodna vjerska sloboda mora biti unaprjeđena i obranjena.

Mike Pompeo otvorio je svoje obraćanje podsjećanjem na 2. svjetski rat jer se ove godine obilježava 75. obljetnica njegova završetka. Ispripovjedio je priču o o. Bernardu Lichtenbergu kojega je nacistički režim uhitio zbog njegove iskrenosti i javne molitve „za Židove i druge žrtve nacističke brutalnosti. Također je podsjetio na „ključnu ulogu“ pape Ivana Pavla II. „u rasplamsavanju revolucije savjesti koja je srušila Željeznu zavjesu“. Pompeo je zatim kritizirao Kinu vezano uz vjerske slobode. Vjerska sloboda, rekao je, ovisi o kršćanskom vodstvu i onima koji su odoljeli progonu.

Nadbiskup Gallagher prenio je sudionicima pozdrave pape Franje, rekavši kako je Papa „upoznat s ovim sastankom o temi od velike važnosti za Svetu Stolicu, napose u njezinim diplomatskim aktivnostima na bilateralnoj i mulitlateralnoj razini“. Pravo na vjersku slobodu važno je zbog naravnog dostojanstva ljudske osobe stvorene na sliku i priliku Božju te je „temeljno za identitet svake osobe“, njezin cjelovit razvoj i razvoj društva, istaknuo je nadbiskup.

Osvrnuo se i na progone, te ustvrdio kako vjerski progoni nisu samo fizički. Ideološki trendovi i prešućivanje kroz „političku korektnost“ također su oblici napada na vjersku slobodu, objasnio je mons. Gallagher. „Posebno je neprihvatljiv i uvredljiv“ pritisak da se vjerska sloboda i prigovor savjesti moraju napustiti u ime promicanja „tzv. ljudskih prava“, dodao je.

Na kraju je kardinal Parolin zaključujući simpozij ponovio kako da su obrana i promicanje vjerske slobode „obilježje diplomatskih aktivnosti Svete Stolice“. To pravo zajedno s „nepovredivim pravom na život“ temelj je za sva ostala ljudska prava, kazao je. Dodao je da je kada se krši ova sloboda, ugroženo „uživanje svih ostalih sloboda“. Sloboda savjesti je također povezana s vjerskom slobodom jer je savjest „unutarnje svetište“ u kojem otkrivamo zakon „koji nismo sami položili“ u sebe, ali mu se moramo pokoravati.

Kardinal je primijetio kako je kršenje vjerske slobode danas ukorijenjeno u nerazumijevanju ljudske slobode. Netolerancija se pokazuje ne samo zabranjivanjem ljudima da prakticiraju svoju vjeru, nego i kroz „netolerantne glasove politički korektnih“ koji se sami netolerantni prema tuđim vjerskim uvjerenjima. Kada je najviše dostižno dobro uklanjanje svih prepreka slobodi izbora pojedinca, što vodi do pretjerane osobne slobode – zajedničko dobro je u opasnosti. Ova vrsta slobode ukorijenjena je u sebi, a ne u Stvoritelju i ne traži dobro drugih, upozorio je kardinal Parolin.

U zaključku, kardinal je istaknuo da je razumijevanje vjerske slobode jedino kao „slobode od prisile“ samo djelomično razumijevanje. Pozitivni aspekt ove slobode je „sloboda traženja istine“ i „sloboda uvjerenja“. Sloboda je otkriti „konačnu istinu svoga postojanja, porijekla i sudbine koje daje Stvoritelj“. To je „alat“ koji treba dati vjernicima. Ako vjernici ne otkriju svrhu za koju su stvoreni – „kraj koji postoji izvan njih, ne možemo se nadati nečemu drugom osim da ćemo naći društvo u krizi, u kojem svatko od nas može zagrliti jedino sebe“, naglasio je.

Odgovarajući na pitanja prisutnih novinara, kardinal Parolin izjavio je da Sveta Stolica vjeruje u politiku malih koraka te da je Sporazum o imenovanju biskupa s Kinom korak prema većoj vjerskoj slobodi. Također, izjavio je da nije primjereno koristiti Sporazum u unutarnje izborne svrhe u SAD-u, objavio je Vatican News.